EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 17.2.2021.

JOIN(2021) 3 final

ZAJEDNIČKA KOMUNIKACIJA EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU EMPTY

o povećanju doprinosa EU-a multilateralizmu koji se temelji na pravilima

I.Uvod

Svijet u kojem živimo prolazi kroz razdoblje tranzicije obilježeno velikim promjenama u ravnoteži geopolitičke i gospodarske moći. Novi akteri na svjetskoj pozornici stvaraju novu dinamiku. U odnosima među velikim silama sve su izraženiji konflikti i unilateralizam. U igri su suprotstavljene vizije i planovi o globalnom poretku koji dovode u pitanje etablirana multilateralna pravila i organizacije. S druge strane, sve složeniji globalni izazovi zahtijevaju intenzivnije multilateralno upravljanje i međunarodnu suradnju utemeljenu na pravilima.

Trenutačna geopolitička suparništva negativno utječu na rad na promicanju mira i sprečavanju sukoba zato što ometaju humanitarne aktivnosti, potkopavaju povjerenje i otežavaju omogućivanje dostupnosti globalnih javnih dobara. U pitanje se dovode osnovna načela međunarodnog prava, ljudskih prava, demokracije i vladavine prava. Postojeće institucije koje štite te vrijednosti prečesto se zaobilaze ili zloupotrebljavaju za nacionalne ili ideološke interese. Moćni nedržavni akteri, uključujući digitalne platforme i multinacionalna poduzeća, počeli su oblikovati međunarodne norme izvan etabliranih kanala. Građani osjećaju sve veću otuđenost od svih razina vlasti. U današnjem su svijetu nepredvidljivost i nejednakost stoga sve izraženije.

Unatoč tomu, kriza prouzročena bolešću COVID-19 živo je dokazala potrebu za multilateralnim rješenjima jer je kao velika globalna prijetnja dala prijeko potreban poticaj koordiniranom globalnom djelovanju u odgovoru na krizu. Tijekom čitave 2020. međunarodni forumi i organizacije predvodili su globalni odgovor i postizali opipljive rezultate, među kojima su, primjerice, inicijativa za brzi pristup opremi za borbu protiv bolesti COVID-19 (ACT-A) i njezin instrument COVAX ili pak akcijski plan skupine G20 za odgovor na pandemiju 1 .

Multilateralizam se po svojoj prirodi neprestano prilagođava okolnostima. To je složen sustav, no od njega svi imaju konkretne koristi. Neka su od njegovih važnih i trajnih postignuća instrumenti međunarodne zaštite ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava, Program održivog razvoja do 2030., Pariški sporazum o klimatskim promjenama, Ugovor o neširenju nuklearnog oružja te pravila kojima se uređuju međunarodna trgovina i ulaganja. Odluke nove američke administracije o ponovnom pristupanju Pariškom sporazumu i nastavku članstva u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji dobrodošli su koraci koji će pridonijeti ostvarenju ambicioznih multilateralnih ciljeva u predstojećim godinama.

Takav multipolarni svijet otvara važna i goruća pitanja s kojima se EU može uspješno suočiti – uz dva uvjeta. Budući da je transakcijska priroda globalnog sustava sve izraženija, EU mora nastupati odlučnije te stvarati i jačati saveze s partnerima sličnih stavova u prioritetnim područjima. Multilateralizam jest i ostat će temeljno načelo EU-a jer je to najučinkovitiji način upravljanja globalnim odnosima na obostranu korist. No multilateralizam ne možemo zastupati sami niti samo deklarativno. Multilateralizam mora biti učinkovit i pravedan te donositi rezultate koji služe interesima i vrijednostima Unije i cijelog svijeta. To znači da EU mora svoja načela zastupati nepokolebljivo, a djelovati okretno.

Zbog toga se u ovoj zajedničkoj komunikaciji:

·jasnije definira kakav multilateralni sustav EU želi i što od njega očekuje,

·iznosi kako EU može postići ono što želi jačanjem tog sustava i njegove sposobnosti da poluči rezultate,

·navodi što EU može učiniti kako bi učinkovitije iskoristio svoju snagu.

Što EU želi: EU želi promicati globalni mir i sigurnost te štititi temeljna prava, univerzalne vrijednosti i međunarodno pravo kao temelje suradnje među zemljama i narodima. I dalje će biti predvodnik u odgovorima na egzistencijalne prijetnje čovječanstvu zbog klimatskih promjena i gubitka bioraznolikosti, a to će ujedno biti misao vodilja u našem pristupu multilateralnom sustavu. EU namjerava poticati rješenja utemeljena na suradnji u cilju „obnove radi izgradnje boljeg svijeta”, i to tako što će pridonositi globalnom oporavku, raditi na otklanjanju nejednakosti, promicati održivi razvoj, javno zdravlje te digitalnu i zelenu tranziciju, uključujući prelazak na čistu energiju, i štititi ljudska prava i vladavinu prava. Takva nastojanja i pristup koji se u većoj mjeri temelji na interesima međusobno se dopunjuju.

Kako EU može postići ono što želi: multilateralni poredak treba revitalizirati kako bi postao primjeren svrsi te bio u stanju nositi se s globalnim izazovima i geopolitikom 21. stoljeća. Ako želi zadržati legitimnost, mora odgovoriti na sve veće zahtjeve građana u pogledu transparentnosti, kvalitete, uključivosti i rezultata. EU i njegove države članice odlučno podupiru i nastavit će podupirati međunarodni poredak utemeljen na pravilima čija su okosnica Ujedinjeni narodi. No svijet više nije nalik onome kakav je bio prije 75 godina, kada je UN osnovan. Proces koji je započet na sastanku na vrhu „75 godina UN-a” u rujnu 2020. 2 prilika je za revitalizaciju multilateralizma koja je potrebna za postizanje učinkovitijih i uključivijih rezultata. Unija se treba aktivno uključiti u proces promišljanja koji je glavni tajnik UN-a inicirao u tom smjeru („naš zajednički program”). Jednako tako, treba promicati ambicioznu modernizaciju ključnih institucija kao što su WTO i SZO te predvoditi razvoj novih globalnih normi, međunarodnih standarda i okvira za suradnju u područjima kao što su digitalna tehnologija, uključujući umjetnu inteligenciju, i druge nove tehnologije.

Što EU može učiniti: EU mora osmisliti dosljedniji i strateški usmjereniji pristup svojem multilateralnom angažmanu te pridonijeti učinkovitoj reformi multilateralnih institucija. Za to su potrebni učinkovitiji mehanizmi koordinacije između EU-a i njegovih država članica kada je riječ o zajedničkim prioritetima te veća spremnost da se za promicanje vlastitih vrijednosti i prioriteta u inozemstvu iskoristi kolektivna snaga Unije. EU će djelotvornije iskoristiti svoje regulatorne ovlasti, izniman spoj jedinstvenog tržišta i socijalnog tržišnog gospodarstva, položaj prve svjetske trgovinske velesile te važnost eura 3 . Odlučnije će djelovati u ulozi predvodnika i učinkovitije primjenjivati svoju sposobnost da okuplja dionike te pošteno posreduje i gradi spone među njima. Demokratske i regulatorne prednosti EU-a pridonose izgradnji boljeg svijeta, a njegova vjerodostojnost u ulozi mirotvorca te sigurnosne i obrambene strukture mogu pridonijeti multilateralnim djelovanjima na očuvanju, održavanju i stvaranju mira.

Uspješan globalni angažman znači i da Unija mora produbiti partnerstva i saveze s trećim zemljama, multilateralnim i regionalnim organizacijama te drugim partnerima, osobito onima s kojima dijeli demokratske vrijednosti i prioritete. Jednako će tako nastojati pronaći zajednički jezik s drugim dionicima u raspravama o pojedinačnim aktualnim pitanjima, od kojih svakako treba spomenuti globalna javna dobra.

Jačanje kapaciteta EU-a kao globalnog aktera podrazumijeva i rad na dosljednosti između vanjskog djelovanja EU-a i njegovih unutarnjih politika. Ujedinjen i usklađen glas Unije u globalnim forumima ključan je ako želimo da naša uloga i utjecaj dosegnu svoj puni potencijal. EU mora „ostvarivati rezultate kao cjelina” da bi „postizao uspjeh kao cjelina”.

II.Multilateralni sustav koji je „primjeren svrsi” 

Strateški interesi EU-a u multilateralnom sustavu dvostruki su. S jedne strane, Unija mora precizno definirati prioritete kojima se želi posvetiti u multilateralnom sustavu. S druge strane, multilateralni sustav koji dobro funkcionira sam je po sebi od strateškog interesa za Uniju.

1.    Određivanje multilateralnih ciljeva EU-a („što EU želi”)

EU mora jasnije definirati strateške prioritete i ciljeve svojih multilateralnih djelovanja. To se u potpunosti podudara s multilateralističkim pristupom jer su načela na kojima počiva Europska unija ista kao i načela Ujedinjenih naroda. EU odlučno podupire međunarodnu vladavinu prava i univerzalne vrijednosti utvrđene u Ujedinjenim narodima i šire, npr. ljudska prava i rodnu ravnopravnost, Program održivog razvoja do 2030. i njegove ciljeve održivog razvoja, globalni okvir za bioraznolikost i Pariški sporazum o klimatskim promjenama. Tim će se načelima i dalje voditi sva djelovanja Unije na domaćoj i na međunarodnoj pozornici.

(I)Sigurniji svijet

U svijetu u kojem vladaju sve izraženije geopolitičke napetosti, sukobi i prijetnje za Uniju je od velikog interesa zajedno s drugim partnerima intenzivnije raditi na sprečavanju sukoba, promicanju mira i sigurnosti te očuvanju temeljnih vrijednosti i povećanju kapaciteta za djelovanje. Unija se uvelike oslanja na globalnu stabilnost i dobro upravljanje, održivi razvoj, neometane trgovinske tokove i lance opskrbe te slobodan protok ideja i znanja.

Svojim političkim utjecajem, politikama i financijskim instrumentima, među ostalim u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike, Unija pridonosi održavanju međunarodnog mira i sigurnosti u skladu s Poveljom UN-a. U skladu s radom UN-a primjenjuje integrirani pristup sukobima i krizama, od sprečavanja sukoba do upravljanja krizama i izgradnje mira 4 .

EU također blisko surađuje s UN-om i drugim partnerima na suzbijanju globalnog terorizma 5 , nasilnog ekstremizma, transnacionalnog organiziranog kriminala i kiberkriminala 6 , pranja novca i financiranja terorizma. U tom kontekstu stoga treba iskoristiti sva primjerena sredstva utvrđena u strategiji EU-a za sigurnosnu uniju.

U cilju očuvanja mira i stabilnosti te multilateralnog poretka u regiji Unija treba dodatno ojačati svoja partnerstva s Organizacijom za europsku sigurnost i suradnju, Vijećem Europe i Organizacijom sjevernoatlantskog ugovora (NATO) te drugim regionalnim organizacijama kao što su Afrička unija (AU), Zajednica latinoameričkih i karipskih država (CELAC) i Udruženje država jugoistočne Azije (ASEAN).

Istodobno treba biti pokretačka snaga UN-ovih odgovora na sukobe koji ugrožavaju civilno stanovništvo te prijete globalnoj sigurnosti i stabilnosti. Pri definiranju sljedećeg skupa prioriteta EU-a i UN-a za mirovne operacije i upravljanje krizama za razdoblje 2022.–2024. EU će glavni naglasak staviti na ublažavanje posljedica promjena u globalnom kontekstu te poboljšanje suradnje na otklanjanju prijetnji kao što su klimatske promjene i uništavanje okoliša.

Od temeljne je važnosti da svi članovi međunarodne zajednice poštuju i poboljšavaju provedbu međunarodnih normi o kontroli naoružanja, razoružanju i neširenju oružja te da istodobno održavaju korak s novim tehnološkim dostignućima. EU će zbog toga aktivno braniti svoje sigurnosne interese koji se temelje na multilateralnim sporazumima. Učvrstit će postignuća Zajedničkog sveobuhvatnog akcijskog plana s Iranom kao središnjeg stupa globalne strukture za neširenje oružja 7 .

EU je prirodni saveznik UN-a i regionalnih organizacija (npr. Vijeća Europe, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju) u potpori demokraciji te promicanju i zaštiti ljudskih prava, temeljnih sloboda 8 i poštovanja ljudskog dostojanstva, uključujući rodnu ravnopravnost 9 , prava djeteta 10 i prava LGBTIQ zajednice 11 . Branit će i promicati ta načela te se odupirati pokušajima njihova potkopavanja. Suprotstavljat će se svim pokušajima osporavanja načela univerzalnosti, neodjeljivosti, međuovisnosti i međusobne povezanosti svih ljudskih prava. EU će se udružiti s dionicima koji podupiru demokraciju, dostupnost pravosuđa te odgovorne i uključive institucije.

Humanitarna politika i djelovanje EU-a temelji se na pretpostavci da u kriznim situacijama UN ima središnju koordinacijsku ulogu. Povezanost humanitarne pomoći, razvoja i mira za Uniju je važan koncept koji je u skladu s njezinim položajem vodećeg donatora razvojne i humanitarne pomoći te tvorca politika 12 . EU će i dalje biti odlučan zagovornik međunarodnog humanitarnog prava, neometanog pristupa osobama kojima je potrebna pomoć i principijelnog pružanja humanitarne pomoći.

(II)Obnovom do boljeg svijeta

Pandemija bolesti COVID-19 pokazala je koliko su globalni izazovi međusobno povezani. Globalni zdravstveni sustav ovisi o snazi svoje najslabije karike. Ako želimo izbjeći buduće pandemije i poboljšati pripravnost, svakako se moramo pozabaviti problemima globalnog siromaštva, nejednakosti, klimatskih promjena i uništavanja okoliša.

Dok svijet polako izlazi iz ove krize, Unija naglašava potrebu da se obnovom izgradi bolji svijet te dosljedno promiče multilateralna rješenja za izgradnju održivih i otpornih sustava, bilo da je riječ o zdravstvu, uslugama prijevoza i globalnim lancima opskrbe ili o dostupnosti pristupačnog i kvalitetnog obrazovanja, ali i za uspostavu okvirâ za zelena i digitalna ulaganja te osiguravanje održivog dugoročnog financiranja razvoja. Rješavanje problema globalnog siromaštva i nejednakosti te potpora ljudskom razvoju neizostavni su ako se želi razviti bolja otpornost na buduću krizu bilo koje vrste.

U odgovoru na pandemiju EU je bio predvodnik u međunarodnoj solidarnosti i suradnji: okupio je svjetske čelnike i civilno društvo na donatorskoj konferenciji kako bi se prikupilo što više financijskih sredstava za istraživanja te potaknuo pošten i pravedan pristup cjepivima, dijagnostičkim alatima i lijekovima protiv bolesti COVID-19. Unija tijesno surađuje s inicijativom ACT-A i instrumentom COVAX na ubrzanom razvoju, proizvodnji i pravednoj isporuci sigurnih cjepiva protiv bolesti COVID-19 širom svijeta, a svojim će partnerima pomoći putem postojećih programa razvojne pomoći. U tom je kontekstu od ključne važnosti reformirati i ojačati Svjetsku zdravstvenu organizaciju te njezinu ulogu u koordinaciji globalnog djelovanja u području zdravlja i provedbi pristupa „jedno zdravlje” 13 .

Ozbiljna gospodarska kriza prouzročena pandemijom utječe na napredak u postizanju ciljeva održivog razvoja. Globalni oporavak mora biti zelen, digitalan, uključiv, pravedan i održiv. Mora biti usmjeren na ostvarenje ciljeva održivog razvoja i ciljeva Pariškog sporazuma, očuvanje bioraznolikosti, prirodnog okoliša i njegovih resursa te borbu protiv onečišćenja. Zbog toga je Komisija predložila inicijativu za globalni oporavak kojom se ulaganja i otpis duga povezuju s Programom održivog razvoja do 2030. kako bi oporavak nakon pandemije bolesti COVID-19 krenuo u uistinu transformativnom smjeru. Unija već radi na multilateralnim mjerama za promicanje održivog financiranja i otpisa duga u skladu s postojećim inicijativama, uključujući inicijativu skupine G20 i Pariškog kluba za obustavu servisiranja duga (DSSI) te novi zajednički okvir za postupanje s dugom.

Gospodarski oporavak usko je povezan sa socijalnom pravdom, socijalnom zaštitom i dostojanstvenim radom. Međunarodni standardi rada koje je utvrdila Međunarodna organizacija rada (ILO) provjereni su i pouzdani temelji za uključiv oporavak no može se učiniti više na promicanju globalne ratifikacije važnih konvencija ILO-a 14 . Za dobro funkcioniranje svjetskog gospodarstva potrebna su multilateralna pravila koja su prilagođena stvarnosti 21. stoljeća, omogućuju otvorenu i pravednu trgovinu utemeljenu na pravilima te svim gospodarskim subjektima jamče ravnopravne tržišne uvjete. Očuvanje otvorenih tržišta, izbjegavanje eskalacije trgovinskih sukoba i modernizacija trgovinskih pravila nužni su za pravedan i održiv oporavak.

Europski zeleni plan EU-ova je strategija rasta u kojoj se iznosi model održivog rasta i zelenog globalnog oporavka u kojem nitko neće biti zapostavljen. Unija će usto nastaviti poticati druge aktere da povećaju svoje klimatske ambicije te ispune ciljeve Pariškog sporazuma i drugih sporazuma o zaštiti okoliša, npr. Konvencije o biološkoj raznolikosti, kako bi se do sredine stoljeća postigla klimatska neutralnost, a do 2030. preokrenuo proces gubitka bioraznolikosti. Odlučujući trenuci u tom pogledu bit će UN-ove konferencije stranaka konvencija o biološkoj raznolikosti (COP15) i klimatskim promjenama (COP26) te UN-ov sastanak na vrhu o prehrambenim sustavima, koji će se održati 2021.

Nadalje, EU-ov plan za vanjska ulaganja 15 te novi instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju (NDICI) 16 velik su poticaj održivim ulaganjima, rastu i zapošljavanju u partnerskim zemljama Unije, u čemu aktivno sudjeluje i privatni sektor. Digitalizacija je još jedan važan pokretač održivog razvoja kojim se otvara prostor za strateško tržišno natjecanje, no ujedno je riječ o području u kojem ne postoji adekvatno multilateralno upravljanje. Na samom početku svojeg „digitalnog desetljeća” EU će u međunarodnoj suradnji i partnerstvima kao prioritet isticati digitalnu transformaciju. Stoga će se i dalje zalagati za ambicioznije globalne standarde i regulatorna načela u digitalnom gospodarstvu (vidjeti i str. 8.). U tom je pogledu EU globalni predvodnik u izradi svrsishodnih zakona za sve digitalne usluge.

Naposljetku, sveobuhvatna i dobro vođena politika migracija izuzetno je važna za postizanje pravednijeg svijeta, a takvim se pristupom pridonosi i rastu, inovacijama i društvenoj dinamičnosti. U Komisijinu „Novom paktu o migracijama i azilu” 17 utvrđuje se čvršća osnova za održiv i dugoročan odgovor u području upravljanja migracijama i azilom koji je u potpunosti utemeljen na europskim vrijednostima i međunarodnom pravu te se provodi uz poboljšanu i uzajamno korisnu partnersku suradnju s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama. Taj će odgovor biti sveobuhvatan i uzimat će u obzir interese Unije i partnerskih zemalja. Kao globalni predvodnik u preseljenju osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita, EU će nastaviti surađivati s UN-om i partnerskim zemljama na jačanju globalnog djelovanja u tom području.

2.    Jačanje multilateralnog sustava („kako EU može postići ono što želi”)

Multilateralni sustav koji dobro funkcionira sam je po sebi od strateškog interesa za EU. Multilateralne organizacije moraju nastaviti djelotvorno omogućivati dostupnost globalnih javnih dobara. EU mora nastaviti podupirati potrebne reforme i modernizaciju multilateralnih institucija. U lipnju 2019. Vijeće je donijelo zaključke u kojima se iznosi strateški pristup za jačanje multilateralizma utemeljenog na pravilima i relevantnih institucija: podržati ono što funkcionira, reformirati ono što treba promijeniti i proširiti globalno upravljanje na nova područja.

EU će raditi na uspostavi istinski uključivog multilateralizma u kojem stajališta civilnog društva, privatnog sektora, socijalnih partnera i drugih ključnih dionika imaju težinu. Takav je pristup neophodan ako se želi zajamčiti relevantnost multilateralnog sustava i očuvati njegova legitimnost.

Očuvanje međunarodnih normi i sporazuma

EU će poduprijeti provedbu svih ključnih međunarodnih okvira koji su u skladu s njegovim prioritetima ili kojih je potpisnik.

Od iznimnog je interesa za Uniju da Vijeće sigurnosti UN-a nastavi obavljati svoju ulogu u kontekstu sve većih geopolitičkih napetosti i suparništava koji paraliziraju njegov rad i onemogućuju mu da ispuni svoje obaveze. EU razumije važnost aktivnog i dosljednog kontakta s članicama Vijeća sigurnosti. Uz jamstvo potpune usklađenosti sa svim relevantnim načelima međunarodnog prava EU će podržavati i provoditi restriktivne mjere (sankcije) koje donese Vijeće sigurnosti UN-a te će, kad god to bude potrebno, nastaviti uvoditi vlastite sankcije i redovito izvješćivati Vijeće sigurnosti UN-a o opsežnoj suradnji EU-a i UN-a u području međunarodnog mira i sigurnosti. Radit će i na unaprjeđenju savjetodavne uloge UN-ove Komisije za izgradnju mira te vlastite suradnje s tim tijelom.

EU će nastojati pridonijeti učinkovitijem djelovanju Vijeća Ujedinjenih naroda za ljudska prava, djelotvornom i vjerodostojnom radu tog vijeća na relevantnim tematskim pravima i situacijama u pojedinim zemljama te postizanju sinergija s drugim multilateralnim forumima za ljudska prava. Kako bi se zaštitili integritet i neovisnost UN-ovih mehanizama za zaštitu ljudskih prava, EU će se zalagati za veći javni nadzor nad odgovornostima članova Vijeća za ljudska prava te za organizaciju obveznih konferencija u okviru Opće skupštine UN-a na kojima zemlje kandidatkinje za članstvo u Vijeću za ljudska prava iznose obveze koje namjeravaju preuzeti.

EU će nastaviti podupirati međunarodna pravosudna, arbitražna i provedbena tijela koja su temelj međunarodnog poretka utemeljenog na pravilima, osobito Međunarodni kazneni sud, UN-ove strukture za poštovanje ljudskih prava i Europski sud za ljudska prava, i to u pogledu njihove nadležnosti i učinkovitosti 18 . 

EU će se odlučno odupirati svim pokušajima potkopavanja međunarodnog prava, osobito kada je riječ o univerzalnim vrijednostima na kojima se temelje Ujedinjeni narodi i međunarodno humanitarno pravo, ili pak pokušajima osnivanja paralelnih institucija ili korištenja postojećih institucija za nacionalne ili ideološke interese koji su u suprotnosti s općim dobrom. EU poziva sve zemlje da u cijelosti i na vrijeme plaćaju utvrđene doprinose međunarodnim organizacijama. Organizacije koje imaju ključnu ulogu u očuvanju međunarodnog prava i obveza moraju raspolagati odgovarajućim financijskim sredstvima.

Reforma multilateralnih organizacija radi postizanja svrsishodnosti

U sadašnjem su kontekstu učinkovitost i usklađenost multilateralnog sustava apsolutni prioritet kako bi se zajamčilo dobro upravljanje sustavom i njegovo održivo financiranje te zaštitile univerzalne vrijednosti i međunarodno pravo.

Djelovanja koja se nastavljaju na 75. godišnjicu UN-a, uključujući provedbu Deklaracije kojom se obilježava ta prigoda, jedinstvena su prilika da se pokrene istinska obnova. EU sa zadovoljstvom očekuje suradnju s glavnim tajnikom UN-a Guterresom u okviru opsežnog i uključivog procesa savjetovanja koji će kulminirati predstavljanjem njegova izvješća u rujnu 2021. Ojačani UN koji „ostvaruje rezultate kao cjelina” mora učinkovito promicati mir i sigurnost, ljudska prava i održivi razvoj, provesti Program održivog razvoja do 2030. te djelotvorno podupirati i nadzirati provedbu međunarodnih sporazuma. Unija će svoj angažman strukturirati tako da agencijama, fondovima i programima UN-a pomogne raditi u tom smjeru, među ostalim usklađenijim unutarnjim djelovanjem te suradnjom s drugim pružateljima pomoći, nevladinim organizacijama i međunarodnim financijskim institucijama.

EU podupire proces reformi koji je glavni tajnik Ujedinjenih naroda pokrenuo kako bi UN postao „primjeren svrsi” 19 . Odigrao je ključnu ulogu u donošenju rezolucija Opće skupštine koje su omogućile napredak u tri područja reforme – upravljanju, strukturi za mir i sigurnost te razvojnom sustavu. Odgovorniji, transparentniji i učinkovitiji UN bit će u interesu svih dionika. EU je stoga spreman poduprijeti rad na preostalim pitanjima te provedbu i postizanje učinka na terenu, među ostalim putem sustava stalnih koordinatora UN-a. Revitalizacija Opće skupštine i sveobuhvatna reforma Vijeća sigurnosti UN-a bit će neophodne kako bi UN i u 21. stoljeću mogao zaista ispunjavati svoje obveze propisane Poveljom.

Modernizacija i reforme neophodne su i u određenim agencijama UN-a i međunarodnim organizacijama. Zbog toga EU predvodi proces jačanja Svjetske zdravstvene organizacije utemeljen na konkretnom prijedlogu za jačanje njezine međunarodne pripravnosti i kapaciteta za odgovor na hitne zdravstvene situacije. Moramo se pobrinuti da SZO dobije snažniji i neovisniji mandat te da raspolaže adekvatnim i održivim resursima za njegovu provedbu. Nadalje, EU predvodi rad na reformi i modernizaciji svih funkcija Svjetske trgovinske organizacije 20 kako bi se osigurala stabilnost, sigurnost i pravednost u globalnom trgovinskom sustavu 21 . Reforma WTO-a imat će središnju ulogu u omogućivanju gospodarskog oporavka od pandemije, ostvarivanju ciljeva u području održivosti i u osmišljavanju trgovinskih pravila relevantnijih za današnji digitalni svijet.

Međunarodne financijske institucije, osobito Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka, mijenjaju svoju upravljačku strukturu kako bi je bolje uskladile s današnjim globalnim gospodarstvom: povećavaju kvote i glasačke udjele zemalja u razvoju i zemalja u usponu te usmjeravaju svoja djelovanja na aktualne izazove 22 . EU podupire modernizaciju tih institucija kako bi se povećala njihova transparentnost i učinkovitost. Istodobno treba učinkovitije iskoristiti kombiniran utjecaj svojih država članica u tim forumima kako bi ih potaknuo na doprinos obnovi radi izgradnje boljeg sustava na globalnoj razini, i to tako što će nastupati jednoglasno i raditi na usklađivanju vanjskog predstavljanja. 23  U skladu s budućom europskom financijskom strukturom za razvoj, europske financijske institucije, osobito Europska investicijska banka i Europska banka za obnovu i razvoj, također će blisko surađivati s međunarodnim financijskim institucijama.

Primjena multilateralizma na nova globalna pitanja

U interesu je Unije proširiti međunarodne norme, standarde i globalnu suradnju na prioritetna područja u kojima je globalno upravljanje ograničeno ili ne postoji ili u kojima je potrebno pojačano djelovati, a to su, primjerice, demokracija, vladavina prava, međunarodno oporezivanje, digitalna suradnja, zaštita potrošača, uništavanje okoliša, zaštita oceana, upravljanje prirodnim resursima, sigurnost i održivost sirovina te zelene tehnologije i obnovljivi izvori energije.

Kako bi to postigla, Unija će nastaviti s aktivnom regulatornom suradnjom, među ostalim u organizacijama koje utvrđuju međunarodne norme, oslanjajući se pritom na svoj financijski i regulatorni utjecaj kako bi pridonijela oblikovanju globalnih normi i standarda. Važni su primjeri takvih inicijativa Globalno partnerstvo za umjetnu inteligenciju (GPAI) 24 , Ad hoc odbor za umjetnu inteligenciju Vijeća Europe (CAHAI), Međunarodna platforma za održivo financiranje 25 , načela na visokoj razini o prometnom sektoru skupine G7 kao odgovor na COVID-19 (2020.), Koalicija velikih ambicija u području bioraznolikosti, Globalna koalicija za donošenje Sporazuma o otvorenome moru 26 te globalni savezi za kružno gospodarstvo i učinkovitu upotrebu resursa.

Pitanja koja se otvaraju zbog novih digitalnih tehnologija, uključujući umjetnu inteligenciju, treba rješavati na globalnoj razini i potpuno u skladu s antropocentričnom i uključivom digitalnom transformacijom, ljudskim pravima i vladavinom prava, primjenjujući pritom ambicioznije globalne standarde i pravila. Moderna pravila o privatnosti koja su na snazi u Uniji te nedavno predloženi Akt o digitalnim uslugama i Akt o digitalnim tržištima u tom pogledu imaju za cilj stvoriti sigurno internetsko okruženje za građane te potaknuti inovacije, rast i konkurentnost na jedinstvenom tržištu. EU će u multilateralnim forumima morati djelovati na način koji će omogućiti uspostavu osjetljive ravnoteže između ostvarivanja tehnološke suverenosti i istodobnog očuvanja otvorenosti interneta i temeljnih prava. Kako bi se to postiglo, Unija mora surađivati na rješavanju otvorenih pitanja u području digitalnog upravljanja sa svim međunarodnim partnerima. Među tim su pitanjima oporezivanje digitalnoga gospodarstva, zaštita podataka i privatnost, suzbijanje dezinformacija, nezakoniti sadržaji na internetu, 5G, upravljanje internetom, kibersigurnost, digitalne financije, uključujući plaćanja i kriptovalute, te e-uprava u slučajevima u kojima postojeća pravila nisu dovoljna.

U tu će svrhu Unija promicati svoje političke i regulatorne pristupe, uključujući zaštitu osobnih podataka, slobodan protok podataka s povjerenjem, neutralnost mreže i promicanje etičkih načela u kontekstu antropocentrične i pouzdane umjetne inteligencije 27 . U multilateralnim forumima radit će i na suzbijanju zlouporaba kao što je nerazmjeran pristup državnih tijela osobnim podacima 28 . Naposljetku, pridonijet će pronalaženju zajedničkih rješenja u postojećim forumima, kao što trenutačno čini sudjelovanjem u radu skupine G20 i OECD-a na pronalaženju globalnog odgovora utemeljenog na konsenzusu na pitanje oporezivanja digitalnoga gospodarstva.

Na pristup svemiru i njegovo korištenje trebala bi se isto tako primjenjivati međunarodna pravila ili norme te sustav upravljanja kojim se nastoji zajamčiti dugoročno, održivo, odgovorno i miroljubivo korištenje svemira.

Što EU namjerava poduzeti: ×aktivno sudjelovati u postupku promišljanja o djelovanjima koja se nastavljaju na 75. godišnjicu UN-a kako bi se podržala nastojanja da se obnovi učinkovit i uključiv multilateralizam, pri čemu nitko neće biti zapostavljen ×poduprijeti proces reformi koji je pokrenuo glavni tajnik UN-a, uključujući pristup „jedan UN” na razini pojedinih zemalja, dajući pritom prednost suradnji sa stalnim koordinatorima i timovima UN-a za pojedine zemlje ×poduprijeti inicijativu glavnog tajnika UN-a „Djelovanje za mirovne operacije” obnavljanjem partnerstva EU-a i UN-a u području upravljanja krizama i mirovnih operacija te razmatranjem mogućnosti za nova partnerstva, uključujući suradnju EU-a i Afričke unije ×poduprijeti poziv glavnog tajnika UN-a na globalni prekid vatre primjenom novog Unijina koncepta posredovanja kojim se nastoji pridonijeti multilateralnom odgovoru na krizne situacije u nastajanju ili postojeće krizne situacije ×predvoditi i poduprijeti reformu Svjetske zdravstvene organizacije i Svjetske trgovinske organizacije ×predvoditi rad na povećanju ambicija na međunarodnoj razini ususret konferencijama stranaka konvencija UN-a o bioraznolikosti (COP15) i klimatskim promjenama (COP26), koje će se održati 2021. ×uspostaviti godišnji strateški dijalog s visokim povjerenikom UN-a za ljudska prava o politici i suradnji u području ljudskih prava ×dovršiti pristupanje EU-a Europskoj konvenciji o ljudskim pravima i temeljnim slobodama ×unaprijediti zalaganje i djelovanje EU-a kojim se pridonosi poštovanju međunarodnog humanitarnog prava i humanitarnih načela ×prilagoditi potporu EU-a provedbi reformi kojima se promiču otvorenost, transparentnost, odgovornost, učinkovitost i djelotvornost u svim multilateralnim institucijama, među ostalim kada je riječ o racionalizaciji općih troškova, usklađivanju standarda, primjeni suradničkih pristupa, dobrog upravljanja i transparentnosti u sustavu, osiguravanju odgovarajuće vidljivosti EU-a te inovativnim i pojednostavnjenim metodama financiranja ×aktivnije sudjelovati u međunarodnoj tehničkoj normizaciji i pridonijeti izradi novih normi u nedovoljno reguliranim područjima, među ostalim podupiranjem izrade normativnih okvira za antropocentrične i pouzdane tehnologije umjetne inteligencije ×podupirati izradu normativnih okvira za nove tehnologije oružja i nove oblike ratovanja, primjerice u kiberprostoru i svemiru

III.Partnerstvo jače Europe i multilateralnog sustava („što EU može učiniti”)

Strateški cilj Unije u budućnosti bit će da bolje iskoristi svoju ulogu i doprinose multilateralnom sustavu kako bi učinkovitije ostvarivala svoje interese i branila svoje vrijednosti.

EU i njegove države članice važni su sudionici i doprinositelji multilateralnom sustavu. Otprilike četvrtinu redovnog proračuna UN-a i proračuna za mirovne operacije čine sredstva koja uplaćuju države članice EU-a, koje daju i više od 30 % sredstava (temeljnih i dobrovoljnih) za sve razvojne aktivnosti, aktivnosti izgradnje mira i humanitarne aktivnosti 29 . U Međunarodnom monetarnom fondu države članice EU-a imaju 26 % glasačkih prava u Izvršnom odboru, a njihov doprinos čini trećinu sredstava MMF-a. Više od 25 % kapitala različitih podružnica Svjetske banke i više od 30 % doprinosa za uzajamni fond dolazi iz EU-a i njegovih država članica.

(I)Poboljšanje usklađenosti i koordinacije EU-a

EU i njegove države članice zajedno snažno utječu na multilateralni sustav kad se kao blok od 27 zemalja učinkovito koriste koordinacijskim mehanizmima te mogućnostima zastupanja i financiranja kako bi poduprle političke ciljeve, vrijednosti i ulogu Unije kao čimbenika koji postavlja međunarodne standarde. Međutim, to nije uvijek tako, stoga Unija kao cjelina u nekim slučajevima ne ostvaruje rezultate proporcionalne svojim mogućnostima.

Kako bi se taj kolektivni utjecaj što više povećao, Unija bi trebala dodatno unaprijediti usklađenost, jedinstvo i solidarnost u multilateralnim forumima 30 . EU i njegove države članice moraju koordinirati svoja stajališta, postupke i poruke te djelovati kao cjelina u skladu s Ugovorima.

U tu svrhu EU i njegove države članice moraju poboljšati razmjenu informacija, savjetovanje i koordinaciju, među ostalim u upravljačkim tijelima i odborima multilateralnih tijela u kojima Unija nije zastupljena. Primjerice, Unija bi trebala raditi na uspostavi koordinacijskih mehanizama u svim međunarodnim financijskim institucijama, slično onome što već čini u Međunarodnome monetarnom fondu.

Budući da će od 2022. (do najranije 2025.) u Vijeću sigurnosti UN-a biti prisutne samo dvije države članice EU-a, prioritet je osigurati učinkovitu suradnju na razini EU-a u pitanjima povezanima s Vijećem sigurnosti UN-a. Ta bi se suradnja trebala temeljiti na trajnom jačanju suradnje među državama članicama EU-a koje su stalne ili privremene članice Vijeća sigurnosti te poslužiti kao kanal za promicanje stajališta Unije u tom tijelu.

Gospodarska, politička i sigurnosna sfera često su međusobno ovisne te je stoga potrebno bolje koordinirati politike na svim razinama. Nadalje, Unija bi trebala iskoristiti svoju ulogu globalnog predvodnika u području istraživanja i inovacija kako bi osigurala da se multilateralno djelovanje temelji na najpouzdanijim znanstvenim dokazima 31 .

(II)Jednoglasno stajalište

Sposobnost EU-a da aktivno sudjeluje, da bude zastupljen na učinkovit način i da nastupa jednoglasno od iznimne je važnosti. Unija ima sva potrebna obilježja koja joj omogućuju da bude punopravni član u međunarodnim organizacijama ili da u njima sudjeluje kao posebni promatrač 32 . Kako bi Unija mogla nastupati jednoglasno i djelovati u pitanjima koja su u njezinoj nadležnosti, za njezino vanjsko predstavljanje u međunarodnim organizacijama zaduženi su Europska komisija 33 i, kada je riječ o pitanjima zajedničke vanjske i sigurnosne politike, Visoki predstavnik te delegacije EU-a u njihovo ime.

Komisija i Visoki predstavnik poboljšat će ciljanu primjenu svojeg prava inicijative kako bi stajališta koja EU zauzima u međunarodnim forumima bila što bolje oblikovana, među ostalim i zato da bi predstavnici EU-a imali veću taktičku fleksibilnost. Nadalje, kako bi moglo brže i učinkovitije donositi odluke, Vijeće treba primjenjivati odredbe Ugovora koje omogućuju konstruktivnu suzdržanost i donošenje odluka glasovanjem kvalificiranom većinom u području zajedničke vanjske i sigurnosne politike 34 . To je posebno važno kada je riječ o reagiranju na kršenja međunarodnog prava, uključujući međunarodno pravo o ljudskim pravima i međunarodno humanitarno pravo. Tim bi se pristupom Uniji omogućilo da donošenjem sankcija brže i učinkovitije reagira na ta kršenja. Uspostava globalnog režima sankcija EU-a za kršenje ljudskih prava 35 važan je korak u jačanju zajedničkog djelovanja u tom području.

U mnogim slučajevima i iz različitih razloga EU nema puno članstvo u međunarodnim organizacijama. Ta činjenica nije bila prepreka postizanju formalnih dogovora o sudjelovanju u svojstvu promatrača ili čak pragmatičnih ad hoc dogovora s državama članicama i/ili organizacijama i njihovim članovima, čime je Uniji i njezinim predstavnicima omogućeno da učinkovito interveniraju i djeluju izvan okvira svojeg službenog statusa. EU je priznat kao pouzdan, konstruktivan partner i sudionik u pregovorima. Nedavni je primjer zasjedanje Svjetske zdravstvene skupštine u svibnju 2020., na kojem je Unija, unatoč tome što nije članica, bila pokretačka snaga iza Rezolucije o odgovoru na COVID-19. Međutim, u drugim važnim slučajevima takvi dogovori ne postoje, nepotrebno su složeni ili zastarjeli ili pak onemogućuju Komisiji i/ili Visokom predstavniku da u ime Unije učinkovito govore o pitanjima koja su u njezinoj nadležnosti. Jedan je od zornih primjera Organizacija za hranu i poljoprivredu, u kojoj je Unijina sposobnost učinkovitog djelovanja narušena zbog zastarjelih dogovora s državama članicama koji nisu u skladu s Ugovorima. Unija bi stoga trebala hitno procijeniti pojedinačne slučajeve i odlučiti bi li njezin status u određenoj međunarodnoj organizaciji, fondu ili programu trebalo prilagoditi ili unaprijediti u skladu s Ugovorima EU-a te zatim poduzeti korake potrebne za prilagodbu ili unaprjeđenje.

(III)Financiranje multilateralnog sustava

Kada je riječ o financiranju multilateralnog sustava na globalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini, zahvaljujući pristupu Tima Europa 36 moguće je učinkovitije iskoristiti kolektivne doprinose EU-a i država članica u kontekstu provedbe dogovorenih prioriteta politike, radi pružanja potpore tim prioritetima te bolje usklađenosti u međunarodnim forumima. Unija bi trebala i dalje jasno iznositi što očekuje od svojih partnera i bolje iskoristiti mogućnost da vrši utjecaj na taj način. To znači da bi, ako je to potrebno, trebala biti spremna financiranje posebnih multilateralnih inicijativa ili organizacija prilagoditi mjeri u kojoj se takvi prioriteti politika ostvaruju. Općenito, trebalo bi osigurati vidljivost potpore EU-a.

(IV)Prisutnost EU-a u multilateralnim institucijama

Kada je riječ o vodećim položajima u multilateralnim organizacijama, Unija bi trebala podupirati kandidate koji ispunjavaju najviše profesionalne, rukovoditeljske, etičke i političke standarde. Istodobno postoji hitna potreba za usklađenijim i strateškim pristupom te boljom razmjenom informacija, među ostalim s partnerima iz trećih zemalja. To se odnosi i na izbore za tijela UN-a kao što je Vijeće za ljudska prava. Trebalo bi pojačati intenzitet savjetovanja u Vijeću. Slično tome, Unija bi trebala raditi na razvoju politike razmjene osoblja EU-a i politike prisutnosti u međunarodnim organizacijama na svim razinama.

(V)Savezi, partnerstva i regionalna suradnja

 
U okruženju u kojem su multipolarnost i međuovisnost sve izraženije, EU slovi kao stabilan i predvidljiv partner te odlučan zagovornik multilateralnog sustava utemeljenog na pravilima.

U sadašnjem kontekstu suradnju s našim međunarodnim partnerima treba temeljiti na jasnijem i preciznije definiranom strateškom pristupu. Unija bi takva partnerstva trebala razvijati ne samo kako bi postigla napredak u ostvarenju svojih prioriteta, već i u nastojanju da se zajednički iznađu održivi odgovori na globalne izazove koji se temelje na vladavini prava, a ne na vladavini najjačih. Kako bi njezin globalni angažman bio što raznovrsniji, Unija treba iskoristiti potencijal za suradnju u multilateralnim forumima, oslanjajući se pritom na sljedeća načela:

·Bolja suradnja s partnerima sličnih stavova na obrani univerzalnih načela i pravila. EU će se sa svim zainteresiranim partnerima bolje usuglasiti u radu na obrani multilateralne pravne stečevine 37 , osobito kada je riječ o demokraciji, ljudskim pravima i vladavini prava, među ostalim i tako što će trećim zemljama pružiti mogućnost da se usklade s izjavama EU-a u multilateralnim organizacijama i forumima. Bez odgode ćemo s partnerima koji dijele naše vrijednosti i načela prionuti na posao kako bismo ojačali demokratske institucije, borili se protiv korupcije, autoritarizma i kršenja ljudskih prava diljem svijeta te promicali zajedničke ciljeve koji se temelje na demokraciji, ljudskim pravima, ravnopravnosti i vladavini prava. U tom je pogledu dolazak nove vlade SAD-a stvorio pozitivan zamah 38 te bi Unija trebala iskoristiti sve prilike za obnovu odnosa sa SAD-om i očuvanje čvrstih veza, primjerice s Ujedinjenom Kraljevinom. Naposljetku, kada je riječ o odborima međunarodnih financijskih institucija, također ćemo iskoristiti prisutnost država članica EU-a u regionalnim skupinama kao priliku da sa zainteresiranim partnerima sustavno radimo na zajedničkim ciljevima.

·Suradnja na pojedinačnim pitanjima i zajedničke inicijative. EU će svoj globalni angažman proširiti na transnacionalna pitanja kao što su zdravlje, sigurnosne prijetnje, klimatske promjene, gubitak bioraznolikosti ili druga područja od zajedničkog interesa, primjerice obrazovanje, mladi, znanost, tehnologija i inovacije 39 . Poremećaji u lancu opskrbe tijekom pandemije pokazali su koliko su pomorske rute važne za svjetsko gospodarstvo. EU će surađivati s partnerima na promicanju poštovanja temeljnih načela pomorskog prolaza, sigurnosti i zaštite te zaštite oceana.

·Uspostava raznovrsnih partnerstava i suradnja s regionalnim organizacijama. EU će bolje i strateški ujednačenije surađivati s trećim zemljama te regionalnim i podregionalnim organizacijama, pogotovo ako postoji strateški okvir ili međunarodni sporazum kojim je obuhvaćena međunarodna suradnja. To vrijedi za suradnju s Afričkom unijom (i u trilateralnim formatima s UN-om), ali i – da navedemo samo jedan primjer – s članicama Organizacije afričkih, karipskih i pacifičkih država (OACPS), s kojima dijelimo cilj jačanja multilateralizma. Što je suradnja regionalnih i globalnih organizacija intenzivnija, to smo svi skupa jači, a multilateralni je sustav otporniji. EU će nastaviti promicati regionalnu suradnju u okviru relevantnih multilateralnih regionalnih organizacija i multilateralnih platformi kao što su Istočno partnerstvo (EaP), Unija za Mediteran (UzM) i Azijsko-europski sastanak (ASEM).

·Izgradnja saveza za promicanje standarda i regulatornih pristupa. EU će graditi i unaprjeđivati saveze u okviru međunarodnih normizacijskih tijela 40 . Pri razmatranju ili donošenju novih unutarnjih inicijativa s međunarodnom dimenzijom Komisija će se istodobno angažirati na međunarodnoj razini. Unija će, primjerice, nastojati izgraditi koaliciju zemalja istomišljenica za antropocentrično upravljanje tehnologijama umjetne inteligencije koje se temelji na pravilima. Partnerima koji slično razmišljaju predložit će ranu suradnju na mehanizmu za graničnu prilagodbu emisija ugljika.

 
Trebalo bi istražiti mogućnosti „netradicionalnih” koalicija i oblika suradnje oslanjajući se na iskustva stečena u procesima kao što su zajednički ministarski sastanak EU-a, Kine i Kanade o djelovanju u području klime, Pariški mirovni forum i sastanak na vrhu o održivom financiranju „Finance in Common”. Višedionička partnerstva između vlada, privatnog sektora, civilnog društva te akademske i znanstvene zajednice ključna su za izgradnju uključivog multilateralizma i katalizator su za reforme. Unija je, primjerice, surađivala s Koalicijom za inovacije u području pripravnosti za epidemije (CEPI) i inicijativom GAVI za razvoj i distribuciju cjepiva protiv bolesti COVID-19.

Kako bi olakšala izgradnju saveza, Unija će aktivnije mobilizirati svoju mrežu od 140 delegacija EU-a i surađivati s veleposlanstvima država članica u cilju promicanja multilateralizma i mobilizacije potpore za inicijative EU-a. Drugim riječima, poboljšat će dosljednost svojih djelovanja u području multilateralne i bilateralne diplomacije tako što će „multilateralizirati” bilateralni angažman i „bilateralizirati” multilateralni pristup. Multilateralnu dimenziju trebalo bi sustavnije integrirati u sve političke dijaloge EU-a s trećim zemljama, od sastanaka na vrhu do kontakata na radnoj razini. Unija će jasno dati do znanja da od partnera očekuje da zajedničke obveze pretoče u praktična djelovanja te će u tu svrhu iskoristiti svoju mrežu i utjecaj.  

Naposljetku, EU će dodatno ojačati svoju ulogu i utjecaj u neformalnim multilateralnim forumima kao što su G20 i G7 kako bi se povećao njihov kapacitet za ostvarivanje rezultata zato što oni oblikuju i jačaju multilateralne ciljeve te pružaju odlučan odgovor na krizu i konkretna rješenja za globalne probleme. U tom je kontekstu najvažniji prioritet uspostaviti postojanu globalnu koordinaciju gospodarske i zdravstvene politike koja pridonosi održivom, uključivom i otpornom oporavku. Za te će forume 2021. biti važna godina jer će Italija predsjedati skupinom G20, a Ujedinjena Kraljevina skupinom G7, a ta će dva foruma biti sudomaćini Konferencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP26). EU će zajedno s Italijom biti supokrovitelj globalnog sastanka na vrhu o zdravlju koji će se održati u svibnju 2021. na temu jačanja pripravnosti za pandemije.

(VI)Suradnja s multilateralnim institucijama

Unija će svoja partnerstva s multilateralnim organizacijama definirati s obzirom na njihovu usklađenost s univerzalnim ciljevima i interesima EU-a te njihovu sposobnost rada na njima. EU i mnoge multilateralne organizacije prirodni su saveznici. Brojne su priče o uspjehu i područja u kojima su ta partnerstva pridonijela oblikovanju globalnog upravljanja, a njihova je uloga bila nadasve presudna u području usklađivanja globalne gospodarske i financijske politike, razvoja, humanitarnog odgovora, klimatskih promjena, okoliša te mira i sigurnosti.

Multilateralni akteri, a posebno tijela UN-a, ključni su provoditelji kada je riječ o pružanju razvojne i humanitarne pomoći EU-a. Oni usto mogu biti nositelji važnih normativnih i normizacijskih mandata, kao što je slučaj s Programom UN-a za okoliš u pogledu sporazumâ o okolišu ili Međunarodnom telekomunikacijskom unijom u pogledu utvrđivanja interoperabilnih i otvorenih internetskih normi. Jednako tako, mogu biti važni politički i strateški sugovornici s kojima se surađuje na zajedničkim prioritetima i strukturnim pitanjima, primjerice u okviru redovitih dijaloga na visokoj razini sa Svjetskom bankom. Kada je riječ o očuvanju i izgradnji mira, misije i operacije EU-a za upravljanje krizama te mirovne operacije UN-a koje su aktivne na istom operativnom području blisko surađuju i međusobno si pružaju stratešku, logističku, medicinsku i sigurnosnu potporu.

Najvažniji element takvih partnerstava bit će uspostava političkih dijaloga na visokoj razini. Na primjer, Unija će nastojati ojačati koordinaciju s UN-om putem redovitih sastanaka čelnika („sastanci na vrhu EU-a i UN-a”), koji se odvijaju po sličnom načelu kao i ustaljene razmjene na visokoj razini s vodstvom institucija sustava Bretton Woods. Taj bi se rad mogao upotpuniti redovitijim pregledom stanja na političkoj razini u prioritetnim područjima EU-a (npr. klima i okoliš, digitalizacija, ljudska prava i razvoj), uz nadovezivanje na postojeće okvire.

Početak novog financijskog ciklusa EU-a i njegovih inovativnih instrumenata, kao što su financijska jamstva, također otvara mogućnosti za poboljšanje multilateralnih reformi i učinkovitosti. U postupku izrade programa u okviru novog Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju (NDICI) EU će se više usredotočiti na ono što se može postići na nacionalnoj, regionalnoj i multilateralnoj razini, i to primjenom pristupa koji se temelji na politikama. S pomoću pristupa Tima Europa 41 mogu se utvrditi zajednički ciljevi i iskoristiti financijska sredstva i normativna snaga EU-a i njegovih država članica te njihova znatna prisutnost u pojedinim zemljama kako bi se potaknula suradnja s partnerskim zemljama, multilateralnim organizacijama 42 i drugim partnerima na zajedničkim prioritetima na nacionalnoj, regionalnoj i multilateralnoj razini.

Kako bi povećala učinkovitost svojeg vanjskog djelovanja, Unija će raditi na tome da financiranje multilateralnog sustava bolje uskladi sa svojim dogovorenim prioritetima politike, uključujući prioritete razvojne suradnje, poštujući pritom kriterije za službenu razvojnu pomoć i načela za učinkovitost razvojne pomoći. Usto će nastaviti raditi na strateški usmjerenijem pristupu kvalitetnom dobrovoljnom financiranju za ključne fondove, programe i specijalizirane agencije UN-a te druge međunarodne organizacije. Redovito će i strateški ocjenjivati svoje financiranje ključnih multilateralnih organizacija, međunarodnih financijskih institucija te agencija, fondova i programa UN-a kako bi se za svaki subjekt utvrdili jasniji prioriteti i omogućilo njihovo ažuriranje te kako bi se pratila provedba i poboljšala vidljivost doprinosa EU-a 43 .

Što EU namjerava poduzeti: ×uvesti redovni sastanak na vrhu EU-a i UN-a ×održavati i dodatno produbljivati godišnje strateške dijaloge s glavnim agencijama, fondovima i programima UN-a te s institucijama sustava Bretton Woods ×sustavno definirati interese i prioritete EU-a u svim multilateralnim organizacijama i temeljiti angažman EU-a na njegovim strateškim interesima i prisutnosti u tim organizacijama te na njihovim mandatima i potencijalu za ostvarivanje prioriteta EU-a ×u okviru inicijativa na nacionalnoj, regionalnoj i multilateralnoj razini koje se temelje na pristupu Tima Europa uspostaviti suradnju s relevantnim multilateralnim organizacijama na temelju prioriteta koje je odredio EU

IV.Zaključci

Mir i blagostanje Europske unije i njezinih građana ovise o miru i blagostanju ostatka svijeta te zdravom planetu. Za postizanje tih ciljeva nužan je pouzdan i učinkovit multilateralni sustav koji dobro funkcionira.

Unija će najbolje pridonijeti iskorištavanju prednosti globalizacije ako bude djelovala multilateralno kad god je to moguće i bila spremna na samostalno djelovanje ako to bude potrebno 44 . To je okosnica našeg rada na otvorenoj strateškoj autonomiji.

Načela multilateralnog angažmana EU-a: ·EU će raditi na obnovi multilateralizma koji se temelji na pravilima i pridonosi globalnom upravljanju te interesima i vrijednostima EU-a i svijeta u cjelini ·EU će braniti univerzalne vrijednosti i međunarodno pravo, uključujući ljudska prava, koja čine temelj suradničkih odnosa između zemalja i naroda, te će promicati globalne programe kao što su Program UN-a do 2030. i njegovi ciljevi održivog razvoja te Pariški sporazum ·EU će zagovarati vlastite strateške prioritete, prvenstveno u područjima kao što su ljudska prava, demokratske vrijednosti i vladavina prava, održivi razvoj i sigurnost ljudi, zaštita klime i okoliša te digitalne tehnologije, te će u najvećoj mogućoj mjeri iskoristiti svoj politički, diplomatski i gospodarski utjecaj kako bi štitio svoje interese i promicao svoje vrijednosti ·EU će promicati reformu, djelotvornost i učinkovitost multilateralnog sustava te istinski uključiv multilateralizam koji omogućuje suradnju vlada, civilnog društva, privatnog sektora, akademske zajednice i drugih dionika ·EU će odlučnije djelovati u ulozi predvodnika i učinkovitije primjenjivati svoju sposobnost da okuplja dionike te pošteno posreduje i gradi spone među njima, produbljivati partnerstva i saveze s trećim zemljama, multilateralnim i regionalnim organizacijama te jačati koalicije okupljene oko ključnih prioriteta ·EU će biti najbolji saveznik multilateralnih partnera, ali će zahtijevati da u središtu partnerstva budu preobrazba i uistinu strateški odnosi ·EU će poboljšati dosljednost svojih djelovanja u području multilateralne i bilateralne diplomacije, a u globalnim će forumima nastupati usklađeno i jednoglasno; EU mora „ostvarivati rezultate kao cjelina” da bi „postizao uspjeh kao cjelina”

Komisija i Visoki predstavnik pozivaju Europski parlament i Vijeće da podrže pristup iznesen u ovoj Zajedničkoj komunikaciji te da surađuju na provedbi i preispitivanju povezanih mjera.

(1)

 Od 4. do 28. svibnja 2020. u okviru globalnog odgovora na koronavirus koji je predvodio EU prikupljeno je ukupno 15,9 milijardi EUR, od čega su se 11,9 milijardi EUR obvezale uplatiti države članice, Komisija i Europska investicijska banka. Iz proračuna EU-a inicijativi ACT-A dodijeljeno je 1,4 milijarde EUR. EU i države članice za instrument COVAX izdvojili su 853 milijuna EUR.

(2)

 Izjava povodom obilježavanja 75. godišnjice Ujedinjenih naroda: rezolucija Opće skupštine, A/RES/75/1.

(3)

 COM(2021) 32, „Europski gospodarski i financijski sustav: poticanje otvorenosti, snage i otpornosti”.

(4)

 Od 17 misija i operacija zajedničke sigurnosne i obrambene politike EU-a, njih 13 raspoređeno je uz misije UN-a u Sahelu, Srednjoafričkoj Republici, Libiji i na zapadnom Balkanu, gdje pružaju potporu ili izravno pridonose provedbi mandata UN-a.

(5)

COM(2020) 795 final, „Agenda EU-a za borbu protiv terorizma: predviđanje, sprečavanje, zaštita i odgovor”.

(6)

Strategija EU-a za sigurnosnu uniju, COM(2020) 605 final, 24.7.2020.

(7)

 Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 2231 (2015). EU će nastaviti podupirati organizacije za provjeru pridržavanja sporazuma kao što su Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) i Organizacija za zabranu kemijskog oružja (OPCW).

(8)

JOIN(2020) 5, 25.3.2020., Akcijski plan EU-a za ljudska prava i demokraciju za razdoblje 2020.–2024.

(9)

JOIN(2020) 17 final, 25.11.2020., Akcijski plan za rodnu ravnopravnost (GAP) III; vidjeti i Strategiju za rodnu ravnopravnost 2020.–2025.

(10)

 COM(2020) 607 final, 24.7.2020., Strategija EU-a za učinkovitiju borbu protiv seksualnog zlostavljanja djece; vidjeti i predstojeću strategiju EU-a o pravima djeteta (2021.–2024.).

(11)

 COM(2020) 698 final, 12.11.2020., Unija ravnopravnosti: strategija za ravnopravnost LGBTIQ osoba 2020.–2025.

(12)

EU je 2019. izdvojio više od 75,2 milijarde EUR za službenu razvojnu pomoć te je mobilizirao gotovo 2 milijarde EUR za operacije humanitarne pomoći u više od 80 zemalja. Približno 60 % godišnjeg proračuna EU-a za humanitarnu pomoć namijenjeno je partnerima UN-a te Crvenom križu i Crvenom polumjesecu.

(13)

Taj pristup obuhvaća poboljšanje otkrivanja i kontrole novih bolesti te zoonotskog prijenosa bolesti u koordinaciji s Organizacijom za hranu i poljoprivredu (FAO) i Svjetskom organizacijom za zdravlje životinja.

(14)

Izvješće glavnog tajnika UN-a „Zajednička odgovornost, globalna solidarnost: odgovor na socioekonomske posljedice bolesti COVID-19”.

(15)

COM(2018) 644 final, 12.9.2018.

(16)

COM(2018) 460, 14.6.2018.

(17)

Donesen 23. rujna 2020.

(18)

 Isto tako, EU će zadržati vodeću ulogu u osnivanju multilateralnog suda za ulaganja u okviru Komisije Ujedinjenih naroda za međunarodno trgovačko pravo.

(19)

 EU će, primjerice, poduprijeti nastojanja glavnog tajnika UN-a da poboljša globalnu digitalnu suradnju. Vidjeti Plan glavnog tajnika UN-a za digitalnu suradnju.

(20)

 Vidjeti Komunikaciju Komisije o trgovinskoj politici od 17. veljače 2021. i njezin Prilog „Reforma WTO-a: prema održivom i učinkovitom multilateralnom trgovinskom sustavu”.

(21)

 U tom će pogledu važnu ulogu imati i reforma Vijeća za carinsku suradnju.

(22)

Na primjer, reforma uzajamnih fondova Umbrella 2.0 koju provodi Grupa Svjetske banke, pri čemu je misao vodilja portfelj uzajamnih fondova i financijskih posrednih fondova ustrojiti oko manjeg broja većih krovnih programa iz inicijative Umbrella 2.0.

(23)

 COM(2015) 602 final, 21.10.2015. „Plan za postizanje dosljednijeg vanjskog zastupanja europodručja u međunarodnim forumima”.

(24)

 Usmjerava odgovoran razvoj i primjenu umjetne inteligencije koji se temelje na ljudskim pravima, uključivosti, inovacijama i rastu.

(25)

 Tvorcima politika omogućuje raspravu o postavljanju standarda i utvrđivanju najbolje prakse za poticanje ulaganja u zelene aktivnosti.

(26)

 EU poziva da se 2021. sklopi međunarodni sporazum o morskoj bioraznolikosti područja koja se nalaze izvan nacionalne jurisdikcije u skladu s Konvencijom UN-a o pravu mora.

(27)

 Konkretan je primjer poseban projekt koji će Komisija pokrenuti s Istraživačkim institutom Ujedinjenih naroda za međuregionalni kriminal i pravdu (UNICRI) u cilju izrade globalnog skupa praktičnih smjernica za etičku i visokokvalitetnu umjetnu inteligenciju na temelju kojih se etička razmatranja mogu praktično primijeniti u području izvršavanja zakonodavstva.

(28)

 COM(2020) 66 final, 19.2.2020., „Europska strategija za podatke”.

(29)

 Doprinosi 27 država članica EU-a čine 23,94 % redovnog proračuna UN-a i 23,8 % proračuna za mirovne operacije za trogodišnje razdoblje 2019.–2021.

(30)

 Ta suradnja obveza je koja proizlazi iz dužnosti lojalne suradnje na temelju članka 4. stavka 3. UEU-a ili odluka Vijeća donesenih na temelju članka 218. stavka 9. UFEU-a i, za pitanja ZVSP-a, iz članka 34. UEU-a. Ugovorom se propisano i da bi države članice EU-a trebale djelovati u duhu lojalnosti i uzajamne solidarnosti te se suzdržavati od svakog djelovanja koje bi moglo narušiti učinkovitost Unije kao kohezivne snage u međunarodnim odnosima (članak 24. stavak 3. UEU-a).

(31)

Primjeri: Međuvladin panel o klimatskim promjenama i Međuvladina znanstveno-politička platforma o bioraznolikosti i uslugama ekosustava, koji u velikoj mjeri uživaju potporu Okvirnog programa EU-a za istraživanje i inovacije.

(32)

 Rezolucija 65/276 Opće skupštine UN-a od 3. svibnja 2011. o sudjelovanju EU-a u radu Ujedinjenih naroda najočiglednije je međunarodno priznanje sposobnosti Unije da djeluje na međunarodnoj razini.

(33)

 Na primjer, Unija je članica Haške konferencije o međunarodnom privatnom pravu, u okviru koje Komisija u ime Unije govori o pitanjima koja su u njezinoj isključivoj nadležnosti.

(34)

 Članak 31. UEU-a. Vidjeti i Komunikaciju Komisije od 12. rujna 2018. „Snažniji globalni akter: učinkovitije donošenje odluka u području zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU-a” (COM(2018) 647 final).

(35)

  Uredba Vijeća (EU) 2020/1998 i od 7. prosinca 2020. o mjerama ograničavanja zbog teških kršenja i povreda ljudskih prava , SL L410I od 7.12.2020.

(36)

 Na temelju pristupa „Tima Europa” prikupljaju se doprinosi svih institucija EU-a i kombiniraju sredstva koja su mobilizirale države članice EU-a i financijske institucije, uz istodobno poštovanje nadležnosti EU-a i postupaka donošenja odluka utvrđenih Ugovorima.

(37)

 Savez za multilateralizam i Globalni savez za kružno gospodarstvo i učinkovitost resursa (Odluka Komisije C(20201) 15) dobri su primjeri takvih političkih inovacija.

(38)

 Vidjeti Komunikaciju „Novi program EU-a i SAD-a za globalne promjene”, JOIN(2020) 22 final, 2.12.2020.

(39)

 Primjeri tog pristupa obuhvaćaju suradnju EU-a i Kine u području klimatskih promjena te EU-a i Indije u području solarne energije, Globalni savez za kružno gospodarstvo i učinkovitost resursa, Koaliciju velikih ambicija za prirodu i ljude, Misiju za inovacije u području čiste energije i Panatlantski savez za istraživanje oceana.

(40)

 Kao što su, na primjer, Međunarodna organizacija za normizaciju, Međunarodna elektrotehnička komisija i Međunarodna telekomunikacijska unija.

(41)

 JOIN(2020) 11 final, 8.4.2020., Komunikacija o globalnom odgovoru EU-a na COVID-19.

(42)

 U nekoliko multilateralnih foruma (npr. MMF, Svjetska banka, multilateralne razvojne banke) Komisija pruža znatnu financijsku potporu unatoč tome što nije dioničar. U tim se slučajevima primjenom pristupa Tima Europa mogu poboljšati rezultati i utjecaj Unije u tim institucijama.

(43)

Financiranje ne bi trebalo ocjenjivati samo u apsolutnom smislu, već i razmjerno. Na primjer, regionalne organizacije za upravljanje ribarstvom (RFMO) raspolažu relativno skromnim proračunom, a Unija daje najveći dobrovoljni doprinos projektima.

(44)

 Komisijin Dokument za razmatranje o svladavanju globalizacije, COM(2017) 240 od 10. svibnja 2017.