2. Veštine trenera
Razlikujemo 3 važne veštine:
Supervizija grupnog procesa
Transmisija sadržaja
Pružanje povratnih informacija/davanje fidbeka
3. Petofazni model razvoja timova
Tim se razvija prema strukturisanom obrascu:
1. formiranje: grupa pojedinaca se okuplja i odlučuje o obrascu
početka
2. deljenje: grupa odlučuje koji je cilj i koje su uloge grupe
3. unapređenje: grupa se slaže o načinu po kom će funkcionisati
4. izvođenje:grupa radi na svom zadatku/ulozi
5. rasformiranje: grupa se razilazi.
Pri izvođenju, zadatak je centralni, a u drugim fazama glavni akcenat
je na procesu.
4. Neki događaji mogu poremetiti obrasce:
Novi članovi: vraćanje na fazu formiranja
Borba za moć među članovima: vraćanje na prethodnu fazu
Nedostatak vođenjaili svrhe:vraćanje na fazu unapređenja
Dodatni zadaci u silaznoj grupi: vraćanje na podfazu
Članovi tima su često u različitim fazama:
Jedan član ima jasnu sliku cilja, dok drugi nemaju
Nedostatak volje za vraćanje na podfazu kada se pojave novi članovi
Petofazni model razvoja timova
5. Faza Zadatak grupe Emocije
Formiranje Predstavljanje
Okupljanje
Postavljanje prve agende
Nesigurnost
Razboritost
Entuzijazam
Deljenje Skeniranje
Izazovi/odlasci
strah/agitacija
Gubitak kontrole
Unapređenje Kolateral
Postizanje dogovora
Sticanje veština
Olakšanje
Stabilnost
Izvođenje Izvođenje grupnog zadatka
Rasformiranje Završavanje
Planiranje unapred
Pozdravljanje
Tuga/žaljenje
Zabava/žurka
Petofazni model razvoja timova
6. Uloga trenera:
Jasno označava faze
Prolazi kroz faze tempom najsporijeg člana grupe
Kanališe frustracije onih članova koji žele da idu brže
Ne dozvoljava im da idu „prečicom“ pravo na fazu izvođenja
Stoga: pažnju usmeritina uvod, postavljanjeciljevai granica za trening,
uveravanje,objašnjenje radnih metoda...
Petofazni model razvoja timova
7. Učenje u grupi: rizik i sigurnost
Uslovi za grupnu efikasnost:
Moraju biti sigurni da bi učesnici želeli da učestvuju
Treba da angažuju učesnike da preduzmu rizik, eksperimentišu.
Sigurnost
visoka
Sigurnost
niska
Rizik nizak
Rizik visok
Očekivani odnos
Odnos u treningu
8. Uloga trenera:
Stvoriti/pregovarati dogovor o pravilimagrupe
Postepeno prebaciti upravljanje i kontrolu grupe
Stvoriti klimu za eksperimentisanje
Minimizirati distrakcije i prekidanja
Stalno obraćanje pažnje na procese i emocije u okviru grupu
Učenje u grupi: rizik i sigurnost
9. Moć i autoritet u timovima
U svakomtrenutku pažnja tima je usmerena na jednu ili dve osobe: oni
imaju „moć“ u okvirutima.
Primeri:
Obraćanje ostatku grupe
Postavljanje pitanja
Namerno ne govoriti ništa
Privatni razgovori
Stajanje
Upadljiv govor tela
10. Paradoks:
Članovi grupe na treningu su često skloni praćenju trenera/autoriteta
Motivacija za učenje raste kako učesnici dobijaju više kontrole u procesu
učenja
Stoga, iskustveno učenje pretpostavlja da se trener odriče moći kako
proces učenja progresira.
Moć i autoritet u timovima
11. Veštine trenera
Razlikujemo 3 važne veštine:
Supervizija grupnog procesa
Transmisija sadržaja
Pružanje povratnih informacija/davanje fidbeka
12. Didaktički principi
Aktivnost: osigurati da učesnik bude aktivan
Pasivneaktivnosti: slušanjei gledanje
Bolje pamtite kada nešto sami otkrijete
Vidljivost: osigurati da učesnik može da zamišljastvari
Zapisivati i vizuelizovati
Konkretne informacije ostaju u glavi
Informacije o karakteristikama: nove, relevantne, konkretne
Postepenost:korak po korak gradite i testirajte posle svakog koraka
Veza: osigurajte da učesnik može da poveže informacije sa onim što on/ona
već zna
Pronaći direktnu primenjivost
Svesno istaći koherentnost
Takođe, veza u okviru strukture treninga
13. Motivacija: dolazi od strane trenera, takođe
Nezavisnost zadatka (motiviše te da imate mogućnost da sami
radite stvari)
Praktična korisnost naučenih lekcija
Potvrda (motiviše pozitivnupovratnu informaciju i ohrabriranje)
Očekivanja (Motiviše kada trener uspostavi određena –realistična-
očekivanja za vas – trener stvara „tenziju pri učenju“ tako da
učenje ostaje izazov.
Ponavljanje:ponavljate redovno
Ograničenja: uzmite u obzir apsorpcione kapacitete učesnika
Diferencijacija: uskladitevašu metodologijusa stilovimaučenja
Didaktički principi
14. Veštine za intervjue: postavljanje
pitanja
Pitanja za razjašnjenje
Ko može dati dobar primer ovoga?
Da li kažeš da…, ukoliko sam dobro razumeo?
Kritička pitanja
Zašto to mislite, da li imate neki dokaz za to?
Pitanja za razmišljanje ili stimulativna pitanja:
Kako to može da se desi?
Da li neko zna neki drugi način?
Konstruktivnaili pomažuća pitanja
Šta mislite o sledećem?
Da li biste želeli da isprobate?
15. Pitanja za dobijanje informacijai činjenica
Ko je odgovoran za to?
Koliko to košta u pogledu novca, radne snage, vremena itd?
Pitanja u vezi sa mišljenje
Da li se slažete da rešenje B eliminišeuzroke?
Šta mislite da je najbolje rešenje?
Kontrolna i pitanja za testiranje
Zašto ovaj metod nije odgovarajući za grupni rad?
Veštine za intervjue: postavljanje
pitanja
17. Konverzacione veštine: odgovaranje
na pitanja
Direktivna: odgovorna pitanje
Ne-direktivna
Povratno: trener ponovo postavljapitanje na koje još nije odgovoreno.
Eho-pitanje: trener ponavljapitanje i pita osobu za njeno mišljenje.
Pitanje kroz igru: trener ponavljapitanje i pita drugog učesnikaza
odgovor.
Pitanje „Ogledalo“: trener ponavljapitanje za celu grupu.
18. Razlikujemo 3 važne veštine:
Supervizija grupnog procesa
Transmisija sadržaja
Pružanje povratnih informacija/ davanje fidbeka
Veštine trenera
19. Pravila za pružanje povratnih
informacija
Povratne informacije= informativna reakcija o ponašanju ili
učinkovitosti drugih.
1. Opišite ponašanje koje se menja
2. Opišite u konkretnimterminimašta ste lično videli/čuli
3. Objasnite i pozitivne i negativne aspekte
4. Koristite Ja-poruku
5. Kažite kakav efekat ima ponašanje na vas
6. Pustite druge da odreaguju
7. Upitajte za traženo ponašanje
20. Davanje povratnih informacija:
Džohari prozor
Otvoreni
prostor
Skriveni
prostor
Nepoznati
prostor
Slepa
tačka
Džohari prozor
Poznato sebi Nepoznato sebi
Poznatodrugima
Nepoznato
drugima
21. Davanje povratnih informacija:
komplikovane poruke
Opišite
Opišite činjenično ponašanje što je preciznije moguće
Evaluirajte
Koje je vaše lično mišljenje o ovim činjenicama?
Kakav efekat ono ima na vas?
Kako se osećate povodom toga?
Rešite
Šta drugo može da se uradi?
Kako to možemorešiti?
Nastavite
Kako možemo nastaviti sa ovim?
Kada možemo očekivati rezultate?
Šta možemozaključiti iz ovoga?
22. Sadržaj treninga
1. Uvod
2. Korist vežbe kroz igru
1. Gosti sa oštećenjem vida
2. Gosti sa oštećenjem sluha
3. Gosti koji se otežano kreću
4. Osnovne informacijeza bolju uslugu za svakog gosta sa
invaliditetom
5. Pitanja i primedbe
6. Evaluacija
3. Situacije iz prakse govore više od teorije
4. Davanje jasnih instrukcija
5. Dodeljivanje kuma/kume
6. Zaključak
23. 1. Gostoprimstvo je ključ u industriji
usluživanja hrane!
Trening će osigurati da:
Osobe sa invaliditetom budu dočekane i tretirane na isti način kao i
osobe bez invaliditeta
Pružene usluge i informacije budu razumljive i korisne
Osobe sa invaliditetom, kao i drugi gosti, imaju slobodu da odaberu
gde i šta žele da jedu
24. 2. Korist vežbi igranja uloga
Imitacijomsituacije, možetetrenirati veštine studenata-
radnika u horeca sektoru.
Odigrajte igru promene uloga i stvorite mogući
scenario.
Ohrabrivanje pitanja za diskusiju i dileme
Na ovaj način podučavate osoblje da razmišlja o
rešenju
25. Situacija 1: Gosti sa oštećenjem
vida
Nosite povez preko očiju
Pronađite ulaz do restorana i pokušajte da dobijete sto
Pokušajte da naručite nešto
Pokušajte da jedete vaše jelo i pijete vaše piće
Pokušajte da posetite toalet
Pokušajte da dobijete račun i napustite restoran
26. Kako (ne)postupati u interakciji sa
gostima sa oštećenjem vida
Upitati da li im je pomoć potrebna
Pričajte direktno gostu i identifikujte se
Upitati za potvrdu da gost razume vaše instrukcije
Nemojte nuditi kolica kao zamenu za prateća
pomagala
Dati gostu verbalnu informaciju
Ukoliko ponudite sedište, pažljivo stavite ruku gosta na
sedište
Kažite nam kada napuštate sto
Ne mazite psa vodiča
Ukoliko se bavite novčanim transakcijama, kažite gostu
apoene kada brojite novac koji prima od vas
27. Osigurati da je gost prikupio sve svoje stvari pre nego što ode
Upitajte da li je gostu potrebna pomoć pri popunjavanju formulara – ponudite
da uputite njegovu ili njenu ruku na pravo mesto za potpisivanje
Ponudite asistenciju ukolikoje gostu teško da pronađu određeni deo za
usluživanje
Kako (ne)postupati u interakciji gostima sa
oštećenjem vida
28. Situacija 2: Gosti sa oštećenjem
sluha
Stavite čepiće za uši/slušalice
Pokušajte da tražite predloge (npr za jelovnik, piće…)
Pokušajte da poručite nešto
Pokušajte da platite račun
29. Tražite pažnju gosta pre nego što govorite
Identifikujte se
Tražite metod komunikacije koji preferira gost
Budite sigurni da nemate senku na svom licu
Omogućite tumače za znakovni jezik za goste koji ih traže
Ukoliko gost koristi tumača za znakovni jezik, pričajte direktno sa gostom, a
ne sa tumačem
Održavajte kontakt očima
Sklonite vizuelne distrakcije
Preformulišite ukoliko vas gost nije razumeo
Budite strpljivi i voljni da zapisujete stvari
Govor tela pomaže da predstavite značenje onoga što kažete
Nemojte pretpostaviti da gost nosi slušni aparat
Pričajte o ličnim stvarima u privatnoj konverzaciji kako biste preduhitrili
prisluškivanje od strane drugih
Kako (ne)postupati u interakciji sa gostima sa
oštećenjem sluha
30. Situacija 3: Gosti koji se otežano
kreću
Koristite kolica
Pokušajte da uđete u restoran
Pokušajte da sednete za sto
Pokušajte da jedete i pijete
Pokušajte da posetite toalet
31. Ukoliko komunicirate duži period trudite se da sednete tako da budete na istom
nivou očiju
Ne dirajte opremu za kretanje bez dozvole.
Upitajte osobu da li joj je potrebna pomoć pri kretanju
Omogućite jasnu putanju
Obezbedite da nema barijera između vas i gosta
Obezbedite tablu kao podlogu za pisanje kada nemapristupačnog stola
Obezbedite asistenciju kada gost ima problem sa otvaranjem ili zatvaranjem
vrata
Ukoliko gost koristi štake, hodalicu ili neku drugu opremu, ponudite pomoć pri
nošenju jakne, torbe ili drugih stvari
Ponudite mesto za sedenje kada će gost stajati za duži period vremena
Kako (ne)postupati u interakciji sa gostima koji se
otežano kreću
32. Dodatne informacije
Šta raditi i šta ne raditi gostima koji otežano govore
Šta raditi i šta ne raditi sa gostima sa smetnjama u učenju
Šta raditi i šta ne raditi sa gostima koji imaju oštećenje sluha i vida
Šta raditi i šta ne raditi sa klijentima sa poremećajemna spektru autizma
Osnovne informacije kako bi se omogućila bolja usluga svakom gostu
sa invaliditetom
33. Šta raditi i šta ne raditi sa gostima sa koji
otežano govore
Dajte gostu vremena da odgovori bez prekidanja. Odolite iskušenju da završite rečenice
umesto njih
Gledajte i slušajte jer kupac može koristiti govor tela, govor ili uređaj za komunikaciju
Ukoliko gost ima problem da izrazi svoje potrebe, sumirajte ono što ste razumeli, tako da
kupac može da završi rečenicu pre nego da ponavlja sve
Klonite se bučnih mesta (e.g. Razgovora drugih)
Izbegavajte da govorite glasno, to neće pomoći
Ne pretvarajte se da ste razumeli i ne oklevajte da pitate gosta da ponovi
Razmislite o pisanju, koristeći računar, tablet ili mobilni telefon kao alternativni način
komunikacije ukoliko imate problem sa razumevanjem mušterije, ali prvo pitajte gosta da li
mu/joj je to prihvatljivo
Ukoliko gorenavedene strategije ne pomažu, postavite pitanja koja zahtevaju samo kratke
odgovore ili klimanje glavom. Pokušajte da ponudite izbor odgovora za vaše pitanje kako
biste dobili „da“ ili „ne“ odgovor. „Da“ ili „ne“ se mogu izraziti klimanjem glave, pokazivanjem
na da-ne listi, palcem na gore ili na dole, itd. Prvo treba da upitate gosta da li je to
prihvatljivo
34. Šta raditi i šta ne raditi sa gostima sa
smetnjama pri učenju
Ponudite pomoć ili dodatno vreme da popune formulare, razumeju napisane
instrukcije ili donesu odluku; sačekajte da mušterijaprihvati ponudu za pomoć – ne
budite „previše asistivni“ ili patronizujući
Budite spremni da ponovite, parafrazirate ili pružite objašnjenje višeputa
odjednom
Budite strpljivi, fleksibilni i podržavajući, odvojite vreme da razumete mušteriju i
budete sigurni da mušterijarazume vas
Ukoliko niste sigurni u ono što je mušterijarekla, tražite pojašnjenje
Slušajte pažljivo kada mušterijagovori
Pričajte sporo – tražite informacijeu jasnim, kratkim rečenicama
Podelite instrukcije na kraće delove
Proverite da li vas mušterijarazume
Upitajte mušterijuukoliko bi hteli da ključne informacije budu zapisane
Razmislite o prelasku na tihu ili privatnu lokaciju,ukoliko ste na javnom mestu sa
mnogo distrakcija
35. Šta raditi i šta ne raditi sa gostima koji imaju
oštećenje sluha i vida
Pridobijte pažnju gosta pre početka konverzacije (potapšite po ramenu ili ruci
lagano mušterije)
Nemojte da pretpostavite šta mušterijamože ili ne može da uradi. Neke osobe bez
sluha i vida mogu imati određeni stepen vida ili sluha, dok neki nemaju uopšte
Pričajte direktno sa gostom, a ne sa pratiocem/personalnim asistentom
Pitajte da li je vaš razgovor razumljiv
Osigurajte da je gost pokupila sve svoje stvari pre odlaska
Ponudite pomoć ukoliko gost imaproblem sa lociranjem određenog dela za
usluživanje, toaleta ili delovasa hranom
36. Šta raditi i šta ne raditi sa gostima koji imaju
oštećenje sluha i vida
Priđite osobi bez sluha-vida spreda:
• Pričajte sporo i jasno, ukoliko ne odgovore, lagano stavite svoju ruku na njihovo rame ili
ruku i držite je dok osoba ne počne da odgovara
• Neka vam osoba bude blizu, tako da mogu da primete promene u pravcu kretanja
• Kada prilazite stepenicama, malo zastanite pre nego što počnete da se penjete
stepenicama
• Podignite ili spustite lagano svoju ruku da najavite skretanje u relevantnom smeru
• Kada prolazite kroz uzak prolaz, neka vam ruka bude iza leđa, dok osoba hoda iza vas u
jednom redu
• Kada je navodite ka stolici, stavite njihovu ruku na ram stolice, tako da će neki locirati
stolicu za sebe dok će drugi želeti da ih navodite i dalje
U hitnim slučajevima, ukoliko gost nije sa svojim asistentom, nacrtajte „X“ na
leđimamušterije (to je univerzalni znak za hitne slučajeve),i povedite što mušteriju
dalje od te situacije
37. Šta raditi i šta ne raditi sa gostima sa
autizmom
Obratite se individui imenom prvo
Pričajte direktno, jednostavno, polako i normalnom jačinom glasa
Izbegavajte uopštena i otvorenapitanja
Obezbedite opremu za neverbalnu komunikaciju ukolikoje potrebno (mobilni
telefoni, papir za pisanje, računar, itd.)
Ukoliko gost ne uznemiravanikog svojimponašanjem, nemojte intervenisati. Osobe
sa stanjem autizma mogu iskazivati pokrete kao ljuljanje, tiho zujanje, hodanjem
tamo-amo, mrdanjem,ponavljanjem pokreta, itd.
Ponudite narukvicu ili ulaznicu,jer čekanje nekad može biti uznemirujuće
Ponašanja koja ne treba ignorisati su destruktivneaktivnosti, nasilni nastupi besa,
glasna ili neprimerenainterakcijasa drugim zaštitnicima, neprimereno seksualno
ponašanje i autodestruktivno ponašanje
38. Šta raditi i šta ne raditi sa gostima sa
autizmom
Ukoliko je tu i pratilac sa gostom treba da upitate kako možete da pomognete, u
suprotnom pričajte jasno i smireno sa gostom
Sedite pored osobe i ponudite pomoć bez dodirivanja
Ponudite se da odvedete gosta na mirnijemesto
Ukoliko ne možete da pomognete upitajte druge koji bi mogli da pomognu ili
pozovite pomoć
Izbegavajte gužvu, osobe koje se dodiruju i pričaju glasno pored gosta
Ne budite snishodljivi prema načinu na koji mušterijapriča/jede/reaguje
Budite svesni svojih stavovai izbegavajte da budete osuđujuće nastrojeni
39. Šta raditi i šta ne raditi sa gostima sa autizmom
Ukoliko možete da obezbedite „tiho mesto“ u vašem objektu:
• To može biti mali izdvojeni deo ili mala soba sa strane izolovana od buke i ljudi, sa
jastucima i senzornim igračkama i nameštajem.
• To može delovati kao mali gest ali može biti i velika podrška za pojedince i porodice koje
iskuse neprijatnosti dok su napolju.
• To će omogućiti osobi da se skloni od određene situacije, smiri i pokupi stvari bez potrebe
da odu, to može naročito biti dobro ukoliko je muzika glasna ili ako se nešto desi, tj. Mirisi,
zvuci ili promena u rutini.
40. Ophodite se prema ljudimasa invaliditetom sa poštovanjem i uvažavanjem.
Pokažite da je njihovo prisustvovažno kao i prisustvo svih drugih.
Strpljenje, optimizam i voljada se pronađe adekvatan način komunikacije su vaši
najbolji alati
Smešite se, opustite se i imajte na umu da osobe sa invaliditetom imaju želju da
iskuse dobru podršku
Nemojte praviti pretpostavke o tome kakav tip invaliditetaima neka osoba. Neki
invaliditeti nisu vidljivi. Odvojite vremeda se upoznate sa potrebama vašeg gosta.
Budite strpljivi. Neke osobe sa invaliditetom zahtevaju više vremenaza
razumevanjei odgovor.
Ukoliko niste sigurni šta da radite, pitajte gosta, „kako mogu da Vam
pomognem?“
Nemojte pretpostaviti da je osobi sa invaliditetom nužno potrebna pomoć. Pitajte
osobu da li im je pomoć potrebna, a zatim pitajte kako možete da pomognete.
Nemojte se uvrediti ukoliko vaša pomoć nije prihvaćena: mnogim osobama nije
potrebna pomoć
OSNOVNE INFORMACIJE KAKO BI SE
OMOGUĆILA BOLJA USLUGA SVAKOM GOSTU
SA INVALIDITETOM
41. OSNOVNE INFORMACIJE KAKO BI SE
OMOGUĆILA BOLJA USLUGA SVAKOM
GOSTU SA INVALIDITETOM
Otkrijte-što je pre moguće-nakoji način osoba želi da komunicira. Ukoliko je
neophodno, pitajte člana porodice ili osobu koja pruža podršku da vam objasne
kako osoba želi da razgovora i da vam pojasni koja pomagala za razgovor ta
osoba koristi. Relevantnimkolegamanaglasite na koji način ta osoba komunicira
kako ta osoba ne bi moralada ponovo objašnjava.
Ukoliko ne razumete šta neko govori, učtivo ponovo postavite pitanje
Pitajte pre nego što ponudite pomoć – nemojte naglo da krenete da pomognete.
Vaši gosti sa invaliditetom znaju ukoliko im je potrebna pomoć i kako im je možete
pružiti
Pronađite dobar način za komunikaciju.Dobar početak je da slušate pažljivo
Gledajte u vašeg gosta, ali nemojte da buljite. Pričajte direktno sa osobom sa
invaliditetom, ne sa tumačem ili sa onim ko je sa njim
Koristite jasan jezik i pričajte u kratkim rečenicama
42. Nemojte dodirivati ili obraćati se psimavodičima– oni moraju da obrate pažnju na
osobu kojoj pružaju podršku u funkcionisanju u svakom trenutku.
Tražite dozvolu pre dodirivanjakolicaili pomagala
Nemojte pretpostaviti da je osoba sa invaliditetom osetljivija od drugih
Postavite neophodna pitanja
Svaki horeca objekat treba da ima procedure u hitnim situacijamaza goste sa
invaliditetom. Budite sigurni da znate koje su to procedure.
OSNOVNE INFORMACIJE KAKO BI SE
OMOGUĆILA BOLJA USLUGA SVAKOM
GOSTU SA INVALIDITETOM
44. 3. Situacije iz prakse govore više
nego teorija?
Prikupite dostupne onlajn video klipove, šta očekuju? Šta može i ne može
biti urađeno?
Bacite pogled na primer zajedno sa studentom radnikom
U klipovima ispod, nekoliko ljudi sa invaliditetom priča o svojim iskustvima u
svakodnevnom životu
https://www.youtube.com/watch?v=Gv1aDEFlXq8&t=134s
https://www.youtube.com/watch?v=ViraivX2o2k
https://www.youtube.com/watch?v=6z4IT-N3gTk
Pitajte studenta kako bi on/ona reagovala u određenoj situaciji
Proverite zajedno da li je pristup dobar i/ili kako se može poboljšati
45. 4. Dati jasne instrukcije
Šta se radi, a šta se ne radi?
Pružite jasna osnovna pravila i podučite ih kako da se nose sa gužvom
i žurbom u prostoru i/ili na terasi
Osigurajte da su u skladu sa najbitnijim pravilimagostoprimstva koje se
primenjuju u vašem hotelu i ketering biznisu
Čak i ukoliko su „samo“ studenti radnici
Pomozite da se poboljša imidž biznisa
Gosti žele da budu dobro usluženi
46. 5. Dodelite kuma/kumu
Imenujte menadžera(e)u okvirustalnog tima
Student može biti izostavljen
Dozvolitestudentu da prvog/prvihdana šeta sa osobom koja je
zadužena
Na taj način ga/je upoznajete sa procedurama u vašem poslovanju i
sa gostima
Bolje vođenje tokomtreninga i student će jednostavnije moći da
nezavisno radi
47. Beleška za trenera/kuma/kumu:
Intervencija na vreme
Organizujte (nedeljni)sastanak (u zavisnosti od gužve u rasporedu)
Da biste zajedno videli šta je prošlo kako treba i gde postoje neka
pitanja ili gde je student napravio grešku
Napravite rekonstrukciju situacije i zajedno pronađite način na koji je
ovo moglo da bude urađeno bolje i kako se nositi sa sličnim
situacijama u budućnosti
Kao trener možete za sebe evaluiratida li su bili dovoljno pripremljeni.
Moraju učiti iz svojih grešaka!
48. Sve počinje sa pružanjem podrške gostu
Odlična podrška koridniku bazira se na dva
principa:
Fokusiranjem na osobu a ne na invaliditet
Ne pravitipretpostavke o tome šta je osobi potrebno
49. Validacija ishoda učenja zasnovana na ECVET-u
za IO4: In house priručnik za omladinske radnike o
superviziji pocesa neformalnog učenja sa mladim
sezonskim radnicima
50. Proces priznavanja jednog ili više ishoda učenja koji su postignuti od strane
učenika i ocenjeni od strane institucije, odgovaraju specifičnim ishodima
učenja koji mogu biti traženi od strane relevantne ustanove.
ECVET je evropski kreditni sistem za stručno obrazovanje i obuku, sredstvo
koje podržava celoživotno učenje i fleksibilnost na putevima učenja,
uključujući i mobilnost u EU. Oslanja se na niz zajedničkih ciljeva, principa i
tehničkih komponenti koje podstiču transparentnost i uporedivost u
stručnom obrazovanju i osposobljavanju. Najvažniji aspekt je fokusiranje na
ishode učenja kako bi se pokazalo šta učenik zna, razume i šta je u stanju
da uradi po završetku procesa učenja.
51. Cilj validacije
Utvrditi:
Koje specifično znanje je potrebno za rad sa heterogenom grupom gostiju?
Šta mlada osoba može ponuditi drugačije u pružanju pristupačnih usluga
osobama sa invaliditetom?
Kako da
stigne
tamo?
Gde je
učenik
sada?
Gde
učenik
ide?
52. Strategije za validaciju ishoda učenja
zasnovanih na ECVET sistemu:
Formalna validacija:
Test samoprocene veština sa kombinovanim pitanjima
Neformalna validacija:
Portfolio
Dnevnici učenja
Studije slučaja
53. Test samoprocene sa kombinovanim
pitanjima
Molimo vas, da odaberete tvrdnju koja se najviše odnosi na vas:
Smatram da sam generalno osnažen/a za komunikaciju sa
gostima/osobama sa invaliditetom.
Uopšte se ne
slažem
Nisam
siguran/na
U potpunosti
se slažem
Smatram da sam dobar/ra u komunikaciji sa osobama koje imaju
intelektualne teškoće.
Smatram da sam dobar/ra u komunikaciji sa osobama koje imaju
smetnje u učenju.
Smatram da sam dobar/ra u komunikaciji sa osobama koje imaju neki
tip autizma.
54. Osećam se osnaženo da koristim Jahvari alat za pružanje
povratnih informacija svojimkolegama.
Uopšte se
ne slažem
Nisam
siguran/na
U
potpunosti
se slažem
Osećam se osnaženo da koristim Jahvari alat za pružanje
povratnih informacija osobama sa invaliditetom.
Osećam se osnaženo da adekvatno ugostim osobu sa bilo
kojim invaliditetomgeneralno.
Osećam se osnaženo da adekvatno ugostim osobu
oštećenjemvida.
Osećam se osnaženo da adekvatno ugostim osobu sa
smetnjama u učenju (disgrafija, disleksija…).
Osećam se osnaženo da adekvatno ugostim osobu sa
autizmom.
Osećam se osnaženo da organizujem događaj sa
heterogenomgrupomljudi u hotelu / restoranu / kafiću.
Osećam se osnaženo da profesionalno odgovorim na
uobičajene zahteve gosta / osobe sa invaliditetom.
Moj lični stav prema osobama sa invaliditetom se promenio
na pozitivno.
Smatram da se gosti sa invaliditetom trebaju tretirati jednako
kao i gosti bez invaliditeta u HORECA sektoru
55. Koje strategije možete koristiti u cilju pružanja adekvatne usluge gostima sa
oštećenjima sluha i vida?
Molimo vas, opišite
56. Portfolio
Podrazumeva oblik ocenjivanja koji studenti obavljaju zajedno sa svojim
trenerom / nastavnikom / odgovornom osobom / mentorom
Portfolio obuhvata skup materijala koji predstavljaju vaša uverenja, veštine,
kvalifikacije,obrazovanje, obuku i iskustva.
Obezbeđuje uvid u vašu ličnost i radnu etiku.
57. Portfolio
Šta bi trebalo da bude uključeno u vaš portfolio?
Čuvajte sve što kreirate kako biste kasnije odlučili šta želite da uključite u vaš
portfolio. Portfolio predstavlja primer vaših veština i iskustava vezano za vašu
karijeru (npr. opis situacija pružanja usluga gostima sa invaliditetom, pružanja
usluga starijim osobama, osobama iz osetljivih grupa itd.) i treba da bude
predstavljen u vašem ličnom stilu, onako kako ga sami kreirate i percipirate.
58. Portfolio
Svaki portfolio bi trebao da sadrži sledeće informacije / odeljke:
Lični podaci vlasnika portfolia
Periodična (preporuka je nedeljna) evaluacija ishoda učenja :
Na koje zadatke ste najlakše odgovorili ove nedelje?
Sa kojim zadacima ste imali najviše poteškoća?
Šta je bilo najznačajnije što vam se dogodilo ove nedelje?
Šta biste učinili drugačije kada biste morali ponovo da prođete kroz ceo
proces?
Ponosni ste na sebe u vezi sa kojim ishodima učenja ove nedelje?
Kojim ishodima učenja ste nezadovoljni tokom protekle nedelje i kojim
strategijama za rešavanje problema ste se služili kako biste ih prevazišli?
59. Portfolio
Glavne karakteristike “Idealni” Format
1. Kolekcija
studentskih radova
mora imati
specifičnu svrhu.
2. Studenti moraju
biti aktivno
uključeni u proces
selekcije radova
koji će biti uključeni
u portfolio.
3. Studenti moraju
biti aktivno
uključeni u proces
samorefleksije.
1. Dokumentacija o
razvoju glavnih
radova.
2. Dokaz o nivou
studentskih
radova.
3.Studentske refleksije.
60. Dnevnik učenja
Dnevnik učenja je zapis zasnovan na vašem radu u profesionalnoj praksi.
Pomaže vam da: zabeležite, strukturirate, razmislite, reflektujete, planirate,
razvijete i dokažete svoj razvoj u profesionalnoj praksi i kao takav
predstavlja dokument koji je jedinstven za vas i ne može biti „tačan“ ili
„pogrešan“.
Možete odabrati kakav dnevnik želite da koristite: možete koristiti klasičnu
svesku dnevnika, pisati tekstove na računaru, praviti video zapis sa svojim
mislima itd ...
61. Dnevnici učenja
Naredna pitanja mogu vam pomoći u kreiranju vašeg ličnog dnevnika
učenja:
Šta sam naučio (radeći sa gostima koji su osobe sa invaliditetom)? Šta mi je
bilo novo? Da li je nešto promenilo moje stavove i zašto? Usredsredite se i
analizirajte teme koje su vam važne.
Šta nisam razumeo? Šta je bilo protivno mojoj ideji? Zašto? Šta je bilo manje
razumljivo? Zašto? Usredsredite se i analizirajte pitanja koja su vas zbunila.
62. Studija slučaja
Studija slučaja je analitički metod učenja o realnim životnim situacijama
baziranim na imaginarnim scenarijima.
Opisuje događaje, pruža odgovore i rešenja za izazove i probleme sa
kojima se suočavaju organizacije, institucije i kompanije u svom radu.
Studije slučaja ilustruju šta su učenici naučili. Informacije dobijene kroz
njihov rad postaju jasnije kada se primene u studiji slučaja. Analizirajući
studiju slučaja učenici postaju nalik detektivima koji upotrebom
konceptualnih alata i veština, donose zaključke šta se dogodilo i koja je
suština problema kojim se studija slučaja bavi.
63. Studija slučaja, Primer 1
Zamislite situaciju:U vašem restoranu je gost koji ulaže napore da pročita
jelovnik,kartu pića i ostale materijalekoji su mu potrebni da bi izvršio
porudžbinu. Gost nemavidljivo oštećenje vida, ali se suočava sa izazovom
da pravilno pročita tekst. Šta ćete uraditi?
64. Studija slučaja primer 2
Vi ste agent prodaje u agenciji za putovanja. U vašu kancelariju ulazi
devojka koja je korisnica kolicima u pratnji personalnog asistenta. Ona bi
želela da uplati letovanje u Španiji. Devojka funkcionišeuz podršku
asistenta, zbog čega joj je potreban asistent tokom putovanja.
Šta ćete uraditi?
65. Cilj studije je da vam pomogne da bolje shvatite šta možete da uradite
kako bi pružili bolju uslugu gostima sa invaliditetom, da predvidite
potencijalne korake i da date preporuke svojim nadređenima/
menadžmentu.
Studije slučajeva koje sakupljate i beležite isključivo su vaše i vi odlučujete
da li ćete ih podeliti sa nekim ili ne. One svakako doprinose, šire govoreći, o
razvoju vaših kompetencija u oblasti pružanja usluga osobama sa
invaliditetom i osobama kojima je potrebna dodatna podrška (npr.
trudnice, starije osobe, osobe alergične na gluten itd.)
66. Odricanje od odgovornosti
Za više informacija u vezi sa projektom HORECACCESS project, molimo posetite
sajt projekta https://horecaccess.eu/ ili nas posetite
na https://www.facebook.com/pg/HORECAccess/.
Možete da preuzmete našu mobilnu aplikaciju
na https://play.google.com/store/apps/details?id=com.horecaccess.mobile&hl=en.
Ovaj projekat (projekat HORECACCESS - 2018-1-BG01-KA202-047904) finansiran je uz podršku
Evropske komisije (program Erasmus +programme).
Podrška Evropske komisije za kreiranje ove publikacije ne predstavlja podršku sadržaju koji odražav
a stavove samo autora, i Komisija ne može biti odgovorna za bilo kakvu upotrebu koja može da pr
oistekne od informacija sadržanih u njima.