STILSKE FIGURE
dikcije 
Stilske 
figure 
konstrukcije 
riječi 
(tropi) 
diskurza 
misli
Figure dikcije 
glasovne ili zvučne figure čije se djelovanje 
zasniva na učinku glasova i zvukova u govoru 
 aliteracija 
 anafora 
anagram 
asonanca 
epifora 
onomatopeja 
 palindrom 
 rima 
 simploka
Aliteracija 
ponavljanje istih suglasnika ili suglasničkih 
skupina s ciljem naglašavanja emocionalnog 
stanja govornika, zvukovnog ugođaja, ritma ili 
glasovnih efekata 
Zuji, zveči, zvoni, zvuči 
(Petar Preradović, Jezik roda moga) 
 I cvrči, cvrči cvrčak na čvoru crne smrče 
(Vladimir Nazor, Cvrčak) 
 Riba ribi grize rep. 
 Navrh brda vrba mrda. 
Petar Petru plete petlju.
Anafora 
ponavljanje riječi ili skupine riječi na početku 
uzastopnih stihova ili rečenica 
 I nema sestre ni brata 
I nema oca ni majke 
I nema drage ni druga 
(Tin Ujević, Svakidašnja jadikovka) 
 Priznaj, jadi te ne znali! Priznaj i spasi glavu! Priznaj! 
(Ivo Andrić, Prokleta avlija)
Anagram 
riječ, spoj riječi ili rečenica nastali premetanjem slova 
drugih riječi ili rečenica: premetaljka 
 rat uma  trauma 
 zlato, voli me pjesnik  Tko pjeva, zlo ne misli
Asonanca 
ponavljanje istih samoglasnika s ciljem naglašavanja 
emocionalnog stanja govornika, zvukovnog ugođaja, 
ritma ili glasovnih efekata 
 Olovne i teške snove snivaju 
Oblaci nad tamnim gorskim stranama 
Monotone sjene rijekom plivaju, 
Žutom rijekom među golim granama. 
(Antun Gustav Matoš, Jesenje veče) 
 Dugo u noć, u zimsku bijelu noć 
(Dragutin Tadijanović, Dugo u noć, u zimsku bijelu noć)
Epifora 
ponavljanje iste riječi ili skupine riječi na kraju 
uzastopnih stihova ili rečenica 
 Čujem u snu 
Sanjam u snu 
Vidim u snu... 
(Jure Kaštelan) 
 Tko se hvali, u Gospodinu neka se hvali. 
(2 Kor 10, 17)
Onomatopeja 
oponašanje ili prenošenje zvukova iz prirode 
(životinjsko glasanje, zvukovi iz okoline, stripovi) 
 I cvrči, cvrči cvrčak na čvoru crne smrče 
(Vladimir Nazor) 
 Kiša sitno sipi, sipi i rominja 
(Antun Gustav Matoš) 
 Zuji, zveči, zvoni, zvuči, / Šumi, grmi, tutnji, huči (Petar 
Preradović)
Palindrom 
riječ, stih, rečenica ili čitav iskaz koji se mogu čitati i 
slijeva nadesno i zdesna nalijevo 
 Anja sebe sanja 
 Imena, a ne mi 
 Idu ljeta, pate ljudi 
 A mene tu ni minute nema
Rima 
glasovno podudaranje završnih riječi susjednih ili 
bliskih stihova ili polustihova (srok, slik) 
 po broju uključenih slogova: 
jednosložna (muška) 
U planini mrkoj nek mi bude hum, 
nad njim urlik vuka, crnih grana šum. (I.G. Kovačić) 
dvosložna (ženska) 
Znam: ima jedna mrtva luka, 
I ko se u njoj nađe 
Čuti će ujutro pjevanje ćuka 
I vidjet će umorne lađe. (D. Cesarić) 
trosložna (dječja) 
Dragi gospon, naj mi rečeju, 
Zakaj naši ludi jesu cigani, 
Zakaj v Peštu našu zemlu vlečeju? 
- Čkomi, Bara, čkomi, mi smo frigani! (A.G. Matoš)
 po rasporedu rimovanih riječi: 
parna (aa bb) 
ukrštena (abab) 
obgrljena (abba) 
isprekidana (abcbdde) 
monorima (aaaaa)
Simploka 
uzastopno ponavljanje riječi ili skupine riječi na 
početku i na kraju stiha ili rečenice (epifora i anafora) 
 To sada gleda on 
To sada misli on 
To sada sanja on 
(Dobriša Cesarić, Djetinjstvo) 
 Posijeci po jednom prstu, boli. 
Posijeci po drugom, boli. 
(poslovica)
Figure konstrukcije 
nastaju posebnim rasporedom riječi u rečenici 
 anadiploza 
 asindeton 
 elipsa 
 inverzija 
 oksimoron 
 polisindeton
Anadiploza 
ponavljanje riječi ili skupine riječi s jednog kraja stiha 
ili rečenice na početku idućeg stiha ili rečenice 
 Iz nosnica tko pročita more 
more njegovo je (A. Žagar, More je stalo) 
 Ali to su riječi! Riječi ne dolaze iz želje nego iz jezika. 
(R. Marinković, Ruke)
Asindeton 
nizanje dviju ili više riječi ili rečenica bez veznika 
(suprotnost polisindetonu) 
 Dođoh, vidjeh, pobijedih! (Cezar) 
 Blago ode, pamet dođe. (poslovica) 
 Priprema, pozor, sad!
Elipsa 
izostavljanje dijela ili dijelova rečenice bez gubljenja 
smisla 
 Tko tebe kamenom, ti njega kruhom 
(Tko tebe pogodi kamenom, ti njega pogodi kruhom) 
 Lopta može, igrač ne. 
(Lopta može proći, igrač ne može proći.)
Inverzija 
obrtanje reda riječi, često radi isticanja 
 Ide šum od zemlje sve do zelen vrha 
(Vladimir Nazor, Šuma spava) 
 Olovne i teške snove snivaju 
Oblaci nad tamnim gorskim stranama 
Monotone sjene rijekom plivaju, 
Žutom rijekom među golim granama. 
(Antun Gustav Matoš, Jesenje veče)
Oksimoron 
povezivanje značenjski suprotnih pojmova 
 rječita tišina 
 javna tajna 
 gorki šećer 
 živi mrtvac
Polisindeton 
nizanje veznika bez gramatičke potrebe (suprotnost 
asindetonu) 
 I nema ga sutra, ni preksutra ne, 
I vele da bolestan leži, 
I nema ga mjesec, i nema ga dva, 
I zima je već, 
I sniježi... 
(D. Cesarić, Balada iz predgrađa) 
 I Šuker i Boban i Asanović bili su svjetska imena u 
Parizu 1998.
Figure riječi (tropi) 
nastaju promjenom značenja riječi 
 epitet 
 metafora 
 metonimija 
 poredba 
 simbol 
 sinegdoha
Epitet 
pridjev koji se dodaje imenici s ciljem da se naglasi 
svojstvo ili vrijednost, da se izraz učini snažnijim; 
pridjev koji imenicu obogaćuje poetskom 
karakterizacijom i upozorava na pjesnikovu 
osjećajnost i percepciju, za razliku od atributa koji 
pobliže označava imenicu 
 nijeme oči (epitet) plave oči (atribut) 
stalni epitet – pridjev koji uvijek stoji uz istu imenicu 
sinje more noge lagane stara majka
Metafora 
zamjenjivanje jedne riječi drugom prema značenjskoj 
srodnosti, iznošenje stvarne priče ljepšom 
pjesničkom slikom 
 Cijeli je svijet pozornica 
i svi su muškarci i žene tek glumci 
(W. Shakespeare) 
 Njihov je predsjednik pravi lav.
Metonimija 
zamjenjivanje jedne riječi drugom na temelju njihove 
logičke bliskosti, vremenske ili prostorne povezanosti; 
značenje se ne prenosi po sličnosti kao kod metafore, 
nego prema određenim stvarnim odnosima 
 Čitam Krležu.  Čitam Krležino djelo. 
 Kupio sam novi Sony.  televizor marke Sony
Poredba 
uspoređivanje bića, stvari, predmeta i pojava na 
temelju neke zajedničke osobine; najizrazitije 
obilježje jest slikovitost; 
prepoznaje se po riječima kao, ko, poput 
 Sustav se srušio kao kula od karata 
 Kriju informacije kao zmija noge 
 Stadion je bio pust poput sibirske tajge
Simbol 
riječ ili skup riječi koje označavaju konkretan predmet, 
a upućuje na određeni apstraktni pojam 
 bijela golubica  simbol mira 
 grb  simbol Hrvatske 
 križ  simbol kršćanstva
Sinegdoha 
zamjenjivanje jedne riječi drugom na temelju 
značenjskog dodirivanje ili uokvirivanja; uzima se 
dio za cjelinu; podvrsta metonimije 
 Sit gladnu ne vjeruje  siti, gladni 
 Mladost ne poštuje starost  mladi i stari ljudi 
 Imamo krov nad glavom  kuću
Figure misli 
odnose se na širi smisao onoga što je rečeno 
 alegorija 
 antiteza 
 eufemizam 
 gradacija 
 hiperbola 
 ironija 
 litota 
 paradoks 
 personifikacija 
 retoričko pitanje 
 slavenska antiteza
Alegorija 
iskaz koji ideju ili kakvu kategoriju (moralnu, 
religioznu, filozofsku, emocionalnu) predočava 
govorom o bliskim i konkretnim stvarima; preneseno 
značenje ostvaruje se kroz cijeli tekst 
 basne, poslovice 
 U svakom žitu ima kukolja 
 Vuk dlaku mijenja, ali ćud nikako
Antiteza 
naglašavanje kontrasta povezivanjem dviju riječi, 
sintagmi ili rečenica suprotnog značenja 
 Bučni su anđeli tuge... 
Al anđeli radosti šute. (V. Nazor) 
 Više cvijeća, manje smeća 
 Kraljević i prosjak
Eufemizam 
ublaženi izraz koji zamjenjuje neugodnu, šokantnu ili 
opasnu pojavu 
 preseliti se na drugi svijet  umrijeti 
 duga i teška bolest  rak 
 upitna ljepota  ružnoća 
 uvijek obilazi istinu  laže
Gradacija 
postupno pojačavanje ili ublažavanje kakve 
predodžbe, emocije, misli ili ideje nizanjem značenjski 
bliskih izraza 
 Misli mnogo, govori malo, piši još manje 
(poslovica) 
 Školjke se naslanjaju jedna na drugu. Tako nastaje 
kamen, brdo, planina, lanac. 
(K.M.Artman, Upornost)
Hiperbola 
preuveličavanje radi naglašavanja nekog 
emocionalnog stava 
 Rekao sam ti milijun puta da to ne činiš! 
 Umrla sam od smijeha! 
 To je najgluplja stvar koju sam čuo. 
 Samo je nebo granica!
Ironija 
pravo značenje riječije prikriveno ili suprotno 
upotrebljenim riječima; forma crnog humora 
 Kako je lijepo vrijeme! (Baš je ružno vrijeme!) 
 Uf, stvarno odlično igraš nogomet. 
 Imaš odličan vid, kao krtica.
Litota 
suprotna hiperboli, umanjuje izraz jer ga zamjenjuje 
slabijim izrazom koji je negativan i suprotan 
 Tesla je bio prilično dobar znanstvenik. 
(Tesla je bio genijalan znanstvenik.) 
 Nisi bio u krivu. 
 To nije ništa strašno. 
 Hrana nije bila loša. 
 Tamo vam neće biti loše.
Paradoks 
u sebi sadrži proturječnost nekoj tvrdnji koja je 
općeprihvaćena ili nekom ispravnom zaključku 
 Znam da ništa ne znam. (Sokrat) 
 Kraj je uvijek početak (J. Kaštelan, Početak) 
 Napad je najbolja obrana.
Personifikacija 
pridavanje ljudskih osobina kakvu predmetu, pojavi, 
apstrakciji, biljci ili životinji; oljuđivanje 
 Samo kosa tvoja još je bila živa, 
Pa mi reče: Miruj! U smrti se sniva. 
(A.G. Matoš, Utjeha kose) 
 Maxflu otapa gripu u čaši vode. 
 Ceste ugasile deset života.
Retoričko pitanje 
pitanje na koje se ne očekuje odgovor, odgovor koji 
se podrazumijeva 
 Teče i teče, teče jedan slap; 
Što u njem znači moja mala kap? 
(D. Cesarić, Slap) 
 Je li ti vaš problem? 
 Ljudi moji, je li to moguće? 
 Jesi normalan?
Slavenska antiteza 
uvodna forma u narodnim pjesmama koja se sastoji 
od pitanja, negacije pitanja i odgovora; 
karakteristična za južnoslavensko pjesništvo; 
podvrsta antiteze 
 Što se bijeli u gori zelenoj? 
Al' su snijezi, al su labudovi? 
Da su snijezi, već bi okopnuli, 
labudovi već bi poletjeli. 
Nit su snijezi, nit su labudovi, 
nego šator age Asan-age. 
(Hasanaginica)
Figure diskurza 
diskurs  govor, razgovor, raščlanjivanje, analiza 
 opis 
 ponavljanje 
 portret 
 poslovica

More Related Content

PPTX
DOCX
Rečenično ustrojstvo vježba
PPTX
PPTX
Povijest hrvatskog jezika do 20
PPT
Glasovni sustav
PPT
Zdrava hrana - pravilna ishrana
DOCX
Glagolski pridjevi i glagolske imenice
PPTX
Sinteza sedmi književnost
Rečenično ustrojstvo vježba
Povijest hrvatskog jezika do 20
Glasovni sustav
Zdrava hrana - pravilna ishrana
Glagolski pridjevi i glagolske imenice
Sinteza sedmi književnost

What's hot (20)

PPT
Umjetnost i knjizevnost
PPTX
Književni rod, književna vrsta
PPTX
Brojevi
PPT
Recenicno ustrojstvo
PPTX
Realizam i naturalizam
PPTX
Glagolski oblici
DOCX
Glasovne promjene zadaci s rjesenjima
PPT
PPTX
Nezavisno složena rečenica vježba
PPTX
Humanizam i renesansa
PPTX
Dinko Šimunović duga
DOC
Зависне реченице
PDF
Judita Marko Marulic
PPTX
Hrvatsko pjesništvo (Antun Gustav Matoš, Antun Branko Šimić, Tin Ujević, Dobr...
PPTX
Glasovne promjene
DOCX
Zamjenice vjezba s rjesenjem
PPTX
PPTX
Edgar Allan Poe
PPTX
Стих, строфа и рима у лирској поезији
Umjetnost i knjizevnost
Književni rod, književna vrsta
Brojevi
Recenicno ustrojstvo
Realizam i naturalizam
Glagolski oblici
Glasovne promjene zadaci s rjesenjima
Nezavisno složena rečenica vježba
Humanizam i renesansa
Dinko Šimunović duga
Зависне реченице
Judita Marko Marulic
Hrvatsko pjesništvo (Antun Gustav Matoš, Antun Branko Šimić, Tin Ujević, Dobr...
Glasovne promjene
Zamjenice vjezba s rjesenjem
Edgar Allan Poe
Стих, строфа и рима у лирској поезији
Ad

Viewers also liked (20)

PPTX
Stilske figure
PPTX
Mak dizdar, Modra rijeka
PPT
Tipični problemi u nastavi jezika
DOC
Primjeri pogrešaka
PPTX
S ili sa
PPTX
Zavisnosložene rečenice primjeri
PPTX
PPTX
Imperativ
PPTX
Frazemi vježba
PPTX
Kondicionali
PPTX
Kondicionali vježba
PPTX
Gđa i gđica
PPTX
Mali princ - citati
PPTX
Kondicionali vježba
PPTX
Futur drugi
PPTX
Sinteza sedmi jezik
PPTX
Razmak između riječi i znakova
PPTX
PPTX
Veliko početno slovo u pisanju država
PPTX
Jezik sedmi razred
Stilske figure
Mak dizdar, Modra rijeka
Tipični problemi u nastavi jezika
Primjeri pogrešaka
S ili sa
Zavisnosložene rečenice primjeri
Imperativ
Frazemi vježba
Kondicionali
Kondicionali vježba
Gđa i gđica
Mali princ - citati
Kondicionali vježba
Futur drugi
Sinteza sedmi jezik
Razmak između riječi i znakova
Veliko početno slovo u pisanju država
Jezik sedmi razred
Ad

Similar to Stilske figure (9)

PPSX
Stilske figure_pregled_(1. razred sš, književnost)
DOCX
Rješenja vježbe (testa)
PPS
Mala Provjera Znanja Iz KnjižEvnosti
PDF
Lirika_-_pjesme_i_pojmovi_7._razred.pdf
PPT
Alternacije fonema i fonemskih skupina (glasovne promjene.ppt
PPTX
Drama pp prezentacija za srednju školu.pptx
PPSX
Kako je rodjena kreativnost
PPSX
Kako se radjala kreativnost
PPTX
UVOD U LEKSIKOLOGIJU. ZNAČENJE RIJEČI.pptx
Stilske figure_pregled_(1. razred sš, književnost)
Rješenja vježbe (testa)
Mala Provjera Znanja Iz KnjižEvnosti
Lirika_-_pjesme_i_pojmovi_7._razred.pdf
Alternacije fonema i fonemskih skupina (glasovne promjene.ppt
Drama pp prezentacija za srednju školu.pptx
Kako je rodjena kreativnost
Kako se radjala kreativnost
UVOD U LEKSIKOLOGIJU. ZNAČENJE RIJEČI.pptx

More from Ivana Čališ (20)

DOCX
Glagoli po vidu glagolski pridjevi glagolske imenice
DOCX
Glagoli po vidu
DOCX
Glagoli po vidu
PPTX
Glagoli po predmetu radnje
DOCX
Glagoli po vidu vjezba
DOCX
Osobine likova
DOCX
Glasovne promjene vjezba
DOCX
Analiza lirske pjesme
DOCX
Pridjevi vjezba
PPTX
Objektna recenica
DOCX
Subjektna recenica vjezba
DOCX
Predikatna recenica vjezba
PPTX
Podrijetlo rijeci
PPTX
Nastajanje rijeci
PPTX
Veliko početno slovo u pisanju religioznih imena
PPTX
Vrste predikata kviz
PPTX
šestero ili šestoro
PPTX
Ja bi ili ja bih
PPTX
Slijedeći i sljedeći
PPTX
Uskrsni ili uskršnji
Glagoli po vidu glagolski pridjevi glagolske imenice
Glagoli po vidu
Glagoli po vidu
Glagoli po predmetu radnje
Glagoli po vidu vjezba
Osobine likova
Glasovne promjene vjezba
Analiza lirske pjesme
Pridjevi vjezba
Objektna recenica
Subjektna recenica vjezba
Predikatna recenica vjezba
Podrijetlo rijeci
Nastajanje rijeci
Veliko početno slovo u pisanju religioznih imena
Vrste predikata kviz
šestero ili šestoro
Ja bi ili ja bih
Slijedeći i sljedeći
Uskrsni ili uskršnji

Stilske figure

  • 2. dikcije Stilske figure konstrukcije riječi (tropi) diskurza misli
  • 3. Figure dikcije glasovne ili zvučne figure čije se djelovanje zasniva na učinku glasova i zvukova u govoru  aliteracija  anafora anagram asonanca epifora onomatopeja  palindrom  rima  simploka
  • 4. Aliteracija ponavljanje istih suglasnika ili suglasničkih skupina s ciljem naglašavanja emocionalnog stanja govornika, zvukovnog ugođaja, ritma ili glasovnih efekata Zuji, zveči, zvoni, zvuči (Petar Preradović, Jezik roda moga)  I cvrči, cvrči cvrčak na čvoru crne smrče (Vladimir Nazor, Cvrčak)  Riba ribi grize rep.  Navrh brda vrba mrda. Petar Petru plete petlju.
  • 5. Anafora ponavljanje riječi ili skupine riječi na početku uzastopnih stihova ili rečenica  I nema sestre ni brata I nema oca ni majke I nema drage ni druga (Tin Ujević, Svakidašnja jadikovka)  Priznaj, jadi te ne znali! Priznaj i spasi glavu! Priznaj! (Ivo Andrić, Prokleta avlija)
  • 6. Anagram riječ, spoj riječi ili rečenica nastali premetanjem slova drugih riječi ili rečenica: premetaljka  rat uma  trauma  zlato, voli me pjesnik  Tko pjeva, zlo ne misli
  • 7. Asonanca ponavljanje istih samoglasnika s ciljem naglašavanja emocionalnog stanja govornika, zvukovnog ugođaja, ritma ili glasovnih efekata  Olovne i teške snove snivaju Oblaci nad tamnim gorskim stranama Monotone sjene rijekom plivaju, Žutom rijekom među golim granama. (Antun Gustav Matoš, Jesenje veče)  Dugo u noć, u zimsku bijelu noć (Dragutin Tadijanović, Dugo u noć, u zimsku bijelu noć)
  • 8. Epifora ponavljanje iste riječi ili skupine riječi na kraju uzastopnih stihova ili rečenica  Čujem u snu Sanjam u snu Vidim u snu... (Jure Kaštelan)  Tko se hvali, u Gospodinu neka se hvali. (2 Kor 10, 17)
  • 9. Onomatopeja oponašanje ili prenošenje zvukova iz prirode (životinjsko glasanje, zvukovi iz okoline, stripovi)  I cvrči, cvrči cvrčak na čvoru crne smrče (Vladimir Nazor)  Kiša sitno sipi, sipi i rominja (Antun Gustav Matoš)  Zuji, zveči, zvoni, zvuči, / Šumi, grmi, tutnji, huči (Petar Preradović)
  • 10. Palindrom riječ, stih, rečenica ili čitav iskaz koji se mogu čitati i slijeva nadesno i zdesna nalijevo  Anja sebe sanja  Imena, a ne mi  Idu ljeta, pate ljudi  A mene tu ni minute nema
  • 11. Rima glasovno podudaranje završnih riječi susjednih ili bliskih stihova ili polustihova (srok, slik)  po broju uključenih slogova: jednosložna (muška) U planini mrkoj nek mi bude hum, nad njim urlik vuka, crnih grana šum. (I.G. Kovačić) dvosložna (ženska) Znam: ima jedna mrtva luka, I ko se u njoj nađe Čuti će ujutro pjevanje ćuka I vidjet će umorne lađe. (D. Cesarić) trosložna (dječja) Dragi gospon, naj mi rečeju, Zakaj naši ludi jesu cigani, Zakaj v Peštu našu zemlu vlečeju? - Čkomi, Bara, čkomi, mi smo frigani! (A.G. Matoš)
  • 12.  po rasporedu rimovanih riječi: parna (aa bb) ukrštena (abab) obgrljena (abba) isprekidana (abcbdde) monorima (aaaaa)
  • 13. Simploka uzastopno ponavljanje riječi ili skupine riječi na početku i na kraju stiha ili rečenice (epifora i anafora)  To sada gleda on To sada misli on To sada sanja on (Dobriša Cesarić, Djetinjstvo)  Posijeci po jednom prstu, boli. Posijeci po drugom, boli. (poslovica)
  • 14. Figure konstrukcije nastaju posebnim rasporedom riječi u rečenici  anadiploza  asindeton  elipsa  inverzija  oksimoron  polisindeton
  • 15. Anadiploza ponavljanje riječi ili skupine riječi s jednog kraja stiha ili rečenice na početku idućeg stiha ili rečenice  Iz nosnica tko pročita more more njegovo je (A. Žagar, More je stalo)  Ali to su riječi! Riječi ne dolaze iz želje nego iz jezika. (R. Marinković, Ruke)
  • 16. Asindeton nizanje dviju ili više riječi ili rečenica bez veznika (suprotnost polisindetonu)  Dođoh, vidjeh, pobijedih! (Cezar)  Blago ode, pamet dođe. (poslovica)  Priprema, pozor, sad!
  • 17. Elipsa izostavljanje dijela ili dijelova rečenice bez gubljenja smisla  Tko tebe kamenom, ti njega kruhom (Tko tebe pogodi kamenom, ti njega pogodi kruhom)  Lopta može, igrač ne. (Lopta može proći, igrač ne može proći.)
  • 18. Inverzija obrtanje reda riječi, često radi isticanja  Ide šum od zemlje sve do zelen vrha (Vladimir Nazor, Šuma spava)  Olovne i teške snove snivaju Oblaci nad tamnim gorskim stranama Monotone sjene rijekom plivaju, Žutom rijekom među golim granama. (Antun Gustav Matoš, Jesenje veče)
  • 19. Oksimoron povezivanje značenjski suprotnih pojmova  rječita tišina  javna tajna  gorki šećer  živi mrtvac
  • 20. Polisindeton nizanje veznika bez gramatičke potrebe (suprotnost asindetonu)  I nema ga sutra, ni preksutra ne, I vele da bolestan leži, I nema ga mjesec, i nema ga dva, I zima je već, I sniježi... (D. Cesarić, Balada iz predgrađa)  I Šuker i Boban i Asanović bili su svjetska imena u Parizu 1998.
  • 21. Figure riječi (tropi) nastaju promjenom značenja riječi  epitet  metafora  metonimija  poredba  simbol  sinegdoha
  • 22. Epitet pridjev koji se dodaje imenici s ciljem da se naglasi svojstvo ili vrijednost, da se izraz učini snažnijim; pridjev koji imenicu obogaćuje poetskom karakterizacijom i upozorava na pjesnikovu osjećajnost i percepciju, za razliku od atributa koji pobliže označava imenicu  nijeme oči (epitet) plave oči (atribut) stalni epitet – pridjev koji uvijek stoji uz istu imenicu sinje more noge lagane stara majka
  • 23. Metafora zamjenjivanje jedne riječi drugom prema značenjskoj srodnosti, iznošenje stvarne priče ljepšom pjesničkom slikom  Cijeli je svijet pozornica i svi su muškarci i žene tek glumci (W. Shakespeare)  Njihov je predsjednik pravi lav.
  • 24. Metonimija zamjenjivanje jedne riječi drugom na temelju njihove logičke bliskosti, vremenske ili prostorne povezanosti; značenje se ne prenosi po sličnosti kao kod metafore, nego prema određenim stvarnim odnosima  Čitam Krležu.  Čitam Krležino djelo.  Kupio sam novi Sony.  televizor marke Sony
  • 25. Poredba uspoređivanje bića, stvari, predmeta i pojava na temelju neke zajedničke osobine; najizrazitije obilježje jest slikovitost; prepoznaje se po riječima kao, ko, poput  Sustav se srušio kao kula od karata  Kriju informacije kao zmija noge  Stadion je bio pust poput sibirske tajge
  • 26. Simbol riječ ili skup riječi koje označavaju konkretan predmet, a upućuje na određeni apstraktni pojam  bijela golubica  simbol mira  grb  simbol Hrvatske  križ  simbol kršćanstva
  • 27. Sinegdoha zamjenjivanje jedne riječi drugom na temelju značenjskog dodirivanje ili uokvirivanja; uzima se dio za cjelinu; podvrsta metonimije  Sit gladnu ne vjeruje  siti, gladni  Mladost ne poštuje starost  mladi i stari ljudi  Imamo krov nad glavom  kuću
  • 28. Figure misli odnose se na širi smisao onoga što je rečeno  alegorija  antiteza  eufemizam  gradacija  hiperbola  ironija  litota  paradoks  personifikacija  retoričko pitanje  slavenska antiteza
  • 29. Alegorija iskaz koji ideju ili kakvu kategoriju (moralnu, religioznu, filozofsku, emocionalnu) predočava govorom o bliskim i konkretnim stvarima; preneseno značenje ostvaruje se kroz cijeli tekst  basne, poslovice  U svakom žitu ima kukolja  Vuk dlaku mijenja, ali ćud nikako
  • 30. Antiteza naglašavanje kontrasta povezivanjem dviju riječi, sintagmi ili rečenica suprotnog značenja  Bučni su anđeli tuge... Al anđeli radosti šute. (V. Nazor)  Više cvijeća, manje smeća  Kraljević i prosjak
  • 31. Eufemizam ublaženi izraz koji zamjenjuje neugodnu, šokantnu ili opasnu pojavu  preseliti se na drugi svijet  umrijeti  duga i teška bolest  rak  upitna ljepota  ružnoća  uvijek obilazi istinu  laže
  • 32. Gradacija postupno pojačavanje ili ublažavanje kakve predodžbe, emocije, misli ili ideje nizanjem značenjski bliskih izraza  Misli mnogo, govori malo, piši još manje (poslovica)  Školjke se naslanjaju jedna na drugu. Tako nastaje kamen, brdo, planina, lanac. (K.M.Artman, Upornost)
  • 33. Hiperbola preuveličavanje radi naglašavanja nekog emocionalnog stava  Rekao sam ti milijun puta da to ne činiš!  Umrla sam od smijeha!  To je najgluplja stvar koju sam čuo.  Samo je nebo granica!
  • 34. Ironija pravo značenje riječije prikriveno ili suprotno upotrebljenim riječima; forma crnog humora  Kako je lijepo vrijeme! (Baš je ružno vrijeme!)  Uf, stvarno odlično igraš nogomet.  Imaš odličan vid, kao krtica.
  • 35. Litota suprotna hiperboli, umanjuje izraz jer ga zamjenjuje slabijim izrazom koji je negativan i suprotan  Tesla je bio prilično dobar znanstvenik. (Tesla je bio genijalan znanstvenik.)  Nisi bio u krivu.  To nije ništa strašno.  Hrana nije bila loša.  Tamo vam neće biti loše.
  • 36. Paradoks u sebi sadrži proturječnost nekoj tvrdnji koja je općeprihvaćena ili nekom ispravnom zaključku  Znam da ništa ne znam. (Sokrat)  Kraj je uvijek početak (J. Kaštelan, Početak)  Napad je najbolja obrana.
  • 37. Personifikacija pridavanje ljudskih osobina kakvu predmetu, pojavi, apstrakciji, biljci ili životinji; oljuđivanje  Samo kosa tvoja još je bila živa, Pa mi reče: Miruj! U smrti se sniva. (A.G. Matoš, Utjeha kose)  Maxflu otapa gripu u čaši vode.  Ceste ugasile deset života.
  • 38. Retoričko pitanje pitanje na koje se ne očekuje odgovor, odgovor koji se podrazumijeva  Teče i teče, teče jedan slap; Što u njem znači moja mala kap? (D. Cesarić, Slap)  Je li ti vaš problem?  Ljudi moji, je li to moguće?  Jesi normalan?
  • 39. Slavenska antiteza uvodna forma u narodnim pjesmama koja se sastoji od pitanja, negacije pitanja i odgovora; karakteristična za južnoslavensko pjesništvo; podvrsta antiteze  Što se bijeli u gori zelenoj? Al' su snijezi, al su labudovi? Da su snijezi, već bi okopnuli, labudovi već bi poletjeli. Nit su snijezi, nit su labudovi, nego šator age Asan-age. (Hasanaginica)
  • 40. Figure diskurza diskurs  govor, razgovor, raščlanjivanje, analiza  opis  ponavljanje  portret  poslovica