2. Teorija i praksa
• Programsko budžetiranje povezuje finansijske resurse sa
rezultatima i učinkom.
• Za funkcionisanje sistema neophodan je proces evaluacije
rezultata i učinka
• Da li su programi ispunili očekivanja? Ako nisu, zbog čega nisu i
šta je potrebno učiniti u vezi s tim?
• Rezultati učinkovitog procesa evaluacije treba da budu:
• Bolja raspodela resursa,
• Bolji dizajn i upravljanje programima,
• Bolji rezultati.
• U praksi, evaluacija obično predstavlja slabu kariku
budžetiranja prema učinku
3. Sadržaj prezentacije
Šta je evaluacija?
Ko vrši monitoring i
evaluaciju programa?
U kojoj fazi i koliko često
treba vršiti evaluaciju
programa?
Alati
Praktični primeri: Čile,
Francuska, J. Koreja,
Velika Britanija, SAD –
iskustva u primeni
različitih alata?
Ključne pouke
4. 4
Šta je evaluacija?
Izvor: OECD Direkcija za razvojnu saradnju (DAC), Glosar. Dostupan na:
http://www.oecd.org/development/peerreviewsofdacmembers/2754804.pdf
Definicija: Sistematska i objektivna procena projekata / programa / politika čije je
sprovođenje u toku ili koji su završeni, uključujući procenu dizajna, implementacije i/ili
rezultata. Ciljevi evaluacije sadrže relevantnost i ispunjenje ciljeva, efikasnost,
učinkovitost, uticaj i održivost.
•Procenom potreba utvrđuje se kome je
program potreban, koliko je potreba velika i
šta se može uraditi da se ta potreba zadovolji
•Procenom potrebe evaluacije utvrđuje se
izvodljivost evaluacije, onosno na koji način
akteri (zainteresovane strane) mogu doprineti
oblikovanju korisnosti evaluacije
•Struktuirana konceptualizacija pomaže
akterima da definišu program ili tehnologiju,
ciljanu populaciju i moguće krajnje rezultate
(uticaje)
•Evaluacijom sprovodivosti prati se u kojoj
meri program ili tehnologija odgovara onome
što se želi postići
•Procesnom evaluacijom istražuje se proces
donošenja programa ili tehnologije,
uključujući alternativne procedure
Formativna
evaluacija je
jačanje ili
poboljšavanje
predmeta
evaluacije
•Evaluacijom krajnjih rezultata (uticaja)
proverava se da li program ili tehnologija
proizvodi dokazive uticaje na posebno
definisane ciljane krajnje rezultate
•Evaluacija uticaja je sveobuhvatnija i njom se
proveravaju ukupni ili neto efekti (planirani ili
neplanirani) programa ili tehnologije u celini
•Analiza troškova i koristi se bavi pitanjima
efektivnosti standardizacijom krajnjih
rezultata u smislu njihovih troškova
•Sekundarna analiza se koristi za proveru
postojećih podataka kod rešavanja novih
pitanja ili korišćenja metoda koje ranije nisu
korišćene
•Meta-analiza služi za integrisanje procena
krajnjih rezultata na osnovu većeg broja
studija kako bi se mogao izvesti sveukupan ili
sumarni zaključak
Sumativnom
evaluacijom
se
proveravaju
efekti ili
krajnji
rezultati
(uticaji)
predmeta
evaluacije
5. Ciljevi evaluacije
• Da li radimo prave stvari?
• Obrazloženje / opravdanje programa
• Da li su ciljevi jasni i realni?
• Da li su izlazni rezultati na odgovarajući način definisani i izmereni?
• Da li je na adekvatan način uspostavljena veza između izlaznih i
krajnjih rezultata?
Strateški
• Da li ovo radimo na pravi način?
• Učinkovitost – da li koristi dosežu do korisnika kojima su
namenjene?
• Da li program ostvaruje vrednost za uloženi novac
• Da li je program adekvatno finansiran tako da može da ispuni
postavljene ciljeve
• Da li su kontrole učinkovite
• Da li su podaci i izveštaji pouzdani?
Operativni
• Da li postoje bolji načini da ovo radimo?
• Najbolje prakse
• Stečene pouke
• Alternativni mehanizmi kreiranja i realizacije
Učenje
6. 6
Ko vrši monitoring i evaluaciju i sa kojim ciljevima?
KLJUČNI AKTERI Njihov interes za monitoring tokom godine
Njihov interes za ex post (naknadnu)
evaluaciju
Predsedništvo ili
Kabinet
Praćenje važnih / osetljivih programa.
Informacije prikupljene monitoringom se naročito mnogo koriste
kada postoje “ugovori o učinku" potpisani između predsednika i
resornih ministara ili između ministarstava i drugih agencija.
Učinak programa u odnosu na ostvarenje
ključnih ciljeva politike (ne-finansijski učinak) i
krajnjih rezultata (uticaja)
Evaluacija učinka ministara u isporuci programa
(PSA); pozivanje ministara na odgovornost.
Prepoznavanje i eliminisanje prepreka za
isporuku programa.
Agencija za
planiranje
Praćenje učinka javnih investicionih programa tokom godine. Evaluacija napretka u odnosu na ciljeve
utvrđene Nacionalnim razvojnom planom,
Procena učinkovitosti programa i politike
Ministarstvo
finansija
Monitoring učinka programa tokom godine, uključujući rizike koji
utiču na fiskalnu poziciju.
Pojedini ministri finansija vrše monitoring nefinansijskih ciljeva
učinka i ugovora o učinku. Takođe se može koristi za upravljanje
učinkom i pregled rada ključnog osoblja.
Informacije o učinku se mogu priložiti uz
godišnje finansijske izveštaje koji se dostavljaju
parlamentu i objavljuju na kraju fiskalne godine
– s implicitnom ili eksplicitnom evaluacijom
učinkovitosti programa
Resorna
ministarstva
Podaci prikupljeni monitoringom (izlazni i krajnji rezultati) mogu
da ukažu na učinak ministarstva i agencija, i da omoguće
prilagođavanje politike sektoru (npr. pomeranje prioriteta,
redizajniranje programa, preraspodelu resursa).
Takođe se mogu koristiti za interno upravljanje resornim
ministarstvom i u kontekstu aranžmana sa pružaocem usluge-
dobavljačem, odnosno za raspodelu sredstava prema izlaznim
rezultatima u javnom sektoru ili drugim subjektima, uključujući
tablice za rangiranje na osnovu razičitih indikatora.
Godišnji izveštaji ministarstava mogu pored
finansijskih informacija sadržati informacije o
učinku. Evaluacija programa se može osloniti na
informacije o učinku a takođe se ove informacije
mogu poboljšati kroz evaluaciju. Od resornih
ministarstava se može tražiti da poboljšaju
kvalitet podataka i merenja na osnovu nalaza i
preporuka revizorskih izveštaja .
7. Nastavak prethodng slajda
7
KLJUČNI AKTERI Njihov interes za monitoring tokom godine Njihov interes za ex post (naknadnu) evaluaciju
Parlament U mnogim zemljama članicama OECD vrši se
izveštavanje parlamentu o učinku izvršenja budžeta.
U tim zemljama u izvesnoj meri postoji obaveza
evaluacije programa . Ministri donose planove za
svoja ministarstva delimično uzimajući u obzir
izlazne rezultate za koje su odgovorni
zakonodavnom telu. Važno je međutim napomenuti
da u većini zemalja članica OECD, nesipunjavanje
ciljanih izlaznih rezultata predstavlja osnovu za
raspravu, a ne automatsko sankcionisanje.
Spoljna revizija Nije primenljivo Revizija učinka služi da informiše parlament i druge
aktere o učinku programa i upravljanju programima.
Može se ocenjivati kvalitet upravljanja programom,
kontrola i pouzdanost informacija o učinku
Procena vrednosti za uloženi novac
Javnost Organizovane grupe mogu koristiti agregatne mere
učinka da traže bolje izvršenje programa u oblastima
politike koje se tiču njih.
Pojedinci mogu koristiti informacije o usklađenosti sa
standardima usluga za poboljšanje izvršenja budžeta,
odnosno da traže da se određene usluge ponovo
razmotre.
Informacije o učinku mogu služiti tome da javnost
ocenjuje politiku i rezultate programa vlade u
odnosu na data obećanja, formalne obaveze
propisane zakonom i drugim aktima. Tablice za
rangiranje na osnovu različitih indikatora,
vrednovanje putem poređenja, građanske povelje i
slično, mogu omogućiti pojedincima da ocenjuju
učinak pružalaca usluga.
9. •Kompetitivni grantovi – Raspodela sredstava putem
konkurentskog procesa izbora.
•Blok grantovi/korišćenje formule – Raspodela sredstava
putem formule.
•Na osnovu regulatornih pravila - Postizanje ciljeva preko
regulative.
•Sticanje kapitalnih sredstava i usluga – Postizanje ciljeva
preko razvoja i sticanja kapitalnih sredstava ili nabavkom
usluga od komercijalnih izvora.
•Kredit - Pružanje podrške putem pozajmica, kreditnih
garancija, direktnih kredita.
•Pružanje usluga – Pružanje usluga uglavnom od strane
državnih službenika.
•Istraživanje i razvoj – Razvoj ili primena znanja za kreiranje
sistema, uređaja, metoda, materijala ili tehnologija.
Programi
vlade su
veoma
raznoliki i
traže
primenu
različitih
pristupa za
evaluaciju
učinka
10. Alati za evaluaciju učinka
Ex ante (prethodno)
ispitivanje – srednjoročni i
godišnji budžetski procesi
Ministarstvo
samoevaluacija, npr.
PART
Pregledi rashoda na
nivou vladinih organa
(Sveobuhvatni pregledi
rashoda Velike Britanije)
Nezavisne spoljne
revizije učinka i revizije
vrednosti za uloženi
novac - (NAO, CoA)
Jedinica za nadzor –
vladin centar (MF,
Kancelarija
predsednika) - npr.
Jedinica premijera za
isporuku.
11. Studijaslučaja:SAD–Alat zaocenjivanjerejtinga
programa(PART)
• Tokom poslednjih 20 godina, Kongres i izvršna vlast insistiraju
da se veća pažnja posveti rezultatima
• Državni Zakon o učinku i rezultatima (GPRA) iz 1993. je
predstavljao centralni deo zakonskog okvira vezanog za
upravljanje, tokom 1990-ih
• Osnovna svrha: da se uspostavi bliža i jasnija veza između resursa i
rezultata
• GPRA propisuje da sve aktivnosti programskog budžeta agencije
moraju biti uključene u plan učinka.
• Prethodne inicijative su bile neuspešne delimično zbog toga što nisu
bile relevantne za proces donošenja odluka o budžetu u Kongresu i
izvršnoj vlasti.
11
12. GAO (Kancelarija za odgovornost
vlade) - Evaluacija PART
Proces PART je koristila Kancelarija za odgovornost vlade (GAO) u vršenju nadzora nad
agencijama i usmeravanju napora agencija ka poboljšanju upravljanja programima, odnosno
stvaranju/popravljanju kulture prihvatanja evaluacije među agencijama.
PART je proces koji je zahtevao intenzivan rad Kancelarije za upravljanje i budžet (OMB) i
agencija.
Većina preporuka PART-a nije dovela do brzih poboljšanja učinka i došlo je do vrlo različitih
reakcija od strane agencija
• PART je povećao očekivanja i izazvao reakcije, međutim ovaj proces je takođe predstavljao institucionalni izazov za
izvršnu vlast i Kongres, u smislu:
• -- Čiji okvir, interesi i perspektive treba da vode proces
• -- Kako postići konsenzus ili uključiti sve aktere, a pogotovo Kongres
Zbog ograničenog dometa dogovora između Kancelarije za upravljanje i budžet (OMB) i
Kongresa u vezi PART-a, Kongres nije koristio informacije prikupljene u okviru PART-a
12
13. Studijaslučaja; Jedinicaza isporukuu Velikoj
Britaniji
13
Zašto?
• Eksplozivan rast broja ključnih indikatora učinka (KPI) i indikatora
učinka
• Nedovoljna reakcija na ključne prioritete politike
• Uspostavljanje
• Jedinica je deo Kancelarije premijera i uživa njegovu direktnu podršku .
U njoj je zaposleno oko 40-50 državnih službenika na čijem čelu je
osoba visokog profila (koja nije državni služnebik)
• Zadužena je za isporuku u vezi 30 ključnih Ugovora o javnim uslugama
(zdravstvo, obrazovanje, kazneno pravosuđe i saobraćaj). Ministri su
lično odgovorni za ugovore o javnim uslugama.
• Jasni i ambiciozni ciljevi za ključne usluge (sadržane u 30 Ugovora o
javnim uslugama (PSA)).
• Jedinica za isporuku je ponudila ekspertizu i metodologiju. Rad sa
odeljenjima na postizanju dogovora o ‘načinima’ ispunjavanja uslova
iz PSA.
• Definisani su odgovarajući indikatori na osnovu kojih se ocenuje uspeh
14. Jedinica za isporuku: za i protiv
14
• Model je omogućio isporuku rezultata i pomogao da se
stvari pokrenu
• Ciljevi na nivou krajnjih rezultata pokreću poboljšanja
učinka ključnih javnih usluga
• Jedinica za isporuku pomaže da se postave pravci i
pristupi i uspostavi odgovornost institucija za isporuku,
odnosno da se omoguće brze promene procesa
Atraktivan
model:
• Rezultati često idu na račun povećanja rashoda
• Održivost (i zamor) je problem, pogotovo period razvoja
do pune primene koji može biti dug u manje naprednim
sistemima javne uprave
• Potrebno je snažno i posvećeno rukovodstvo
• Posebna znanja (potrebni su veliki unutrašnji kapaciteti
za upravljanje)
• Sistemi postavljanje ciljeva koji su međusobno
konkurentski (npr. Malezija i Indonezija su zadržale
svoje konvencionalne sisteme planiranja)
Ali:
15. Vrhovna revizorska institucija (SAI) –
Revizija učinka programa
Materijalne revizije ekonomičnosti, efektivnosti ili učinkovitosti – u
zavisnosti od opsega revizije
• U većini zemalja članica OECD-a ovaj proces ide paralelno sa evaluacijama koje vrše
resorna ministarstva, MF i drugi organi koji vrše preglede
Sistemske revizije – kvalitet informacija o učinku
• Kvalitet može značiti pouzdanost i tačnost, adekvatnost ili relevantnost, ili sve zajedno
• Revizori su osposobljeni za analizu informacionih sistema (?)
• Može postojati jaka veza između finansijske revizije i revizije učinka
• Na primer revizija državnih zaliha može uključiti
• pouzdanost informacija o zalihama u finansijskim izveštajima (finansijska revizija)
• adekvatnost sistema kontrole nabavki, čuvanja i izdavanja zaliha (finansijska revizija)
• operativna efektivnost objekata za čuvanje zaliha (revizija učinka efektivnosti)
• da li se čuvaju odgovarajuće vrste i količine zaliha (ne sme ih biti previše niti
premalo) - (revizija učinka učinkovitosti)
• “Efektivnost je jedna od ključnih vrednosti svih tela koja se bave revizijom, osim onih
tela koja su izraziti legalisti”
15
16. Nacionalna revizorska kancelarija (NAO)
- pregled/revizija informacija o učinku
• Državne kancelarije za reviziju (SAI) su dobro pozicionirane kada
doprinose poboljšanju učinka, ali za to su neophodne pomene
pristupa i usmeravanje resursa
• Jake državne kancelarije za reviziju su vodeći faktor ka poboljšanju –
(npr. Kanadska OAG i Američka GAO) one ukazuju na nedostatke
transparentnosti, odgovornosti, kontrole i sistema izveštavanja, i u
tom smislu daju preporuke za poboljšanja
• Neki smatraju da komentari na dizajn programa ugrožavaju njihovu
nezavisnost za ocenjivanje/kritiku,
• Nedostatak stručnosti u tehničkim područjima i budžetu predstavlja
prepreku – ograničena pokrivenost
• Revizija učinka je uspostavljena karakteristika rada Nacionalnih
revizorskih kancelarija u zemljama članicama OECD-a
• SAI može da uključi evaluaciju budžetiranja prema učinku u svim
delovima vlade (npr. NAO u Australiji vrši procenu korišćenja
informacija o učinku, u Velikoj Britaniji – pregled podataka koji se
koriste za Ugovore o javnim uslugama, GAO pregleda program PART) 16
17. Vrhovna revizorska institucija (SAI) –
izabrani primeri iz različitih zemalja
• Francuska – Revizorski sud – vrši proveru rezultata koje u svojim
godišnjim izveštajima o učinku prijavljuju ministarstva/agencije i
obezbeđuje smernice
• Australijska Nacionalna kancelarija za reviziju (NAO) - daje opšte
mišljenje o kvalitetu informacija o učinku i vrši pregled uticaja koje
imaju izveštaji o reviziji učinka, naročito u odnosu na odluke vlade o
budžetu
• Švedska Nacionalna kancelarija za reviziju (NAO) – vrši preglede
(bez formalne potvrde) indikatora učinka i skreće pažnju kada
smatra da informacije nisu “istinite i fer”. Ima savetodavnu ulogu –
pomaže agencijama da poboljšaju svoje informacije o učinku
• Holandska Nacionalna kancelarija za reviziju (NAO) – daje zvanično
mišljenje o kvalitetu nefinansijskh informacija u godišnjem izveštaju
vlade. Generalno, iznosi mišljenje o nedovoljnom kvalitetu
indikatora učinka 17
18. 18
Južna Koreja
Koreja se odlučila za postupan pristup razvoju svog sistema za monitoring i
evaluaciju učinka. Koreja ima sistem za monitoring i evaluaciju u tri nivoa:
monitoring, pregled i dubinska evaluacija:
2000, otpočeo je pilot projekat sa odabranim odeljenjima u nekoliko resornih
ministarstava - priprema godišnjih planova i izveštaja o učinku. U 2003, projekat je
proširen na sva ministarstva.
2005, uveden je proces pregleda programa. Proces je bio poput PART-a (Alat za
ocenjivanje rejtinga programa) koji je korišćen u Americi za obezbeđivanje
sistematskih i sveobuhvatnih informacija o učinku programa potrošnje. U Koreji se
ovaj alat naziva “Samoocenjivanje budžetskih programa (SABP)”
2006, uveden je dubinski proces evaluacije koji se svake godine sprovodi na
odabranim programima.
Kada su u pitanju ovi sistemi, rezultati evaluacije koji se dobijaju primenom procesa
pregleda programa se sistematski i aktivno koriste u procesu alokacije budžetskih
sredstava.
19. Pregled programa u Koreji
Dizajn i planiranje
(30)
• Svrha programa
• Obrazloženje za državnu potrošnju
• Preklapanje sa drugim programima (dupliranje)
• Efektivnost dizajna programa
• Relevantnost ciljanih indikatora učinka
• Relevantnost ciljane vrijednosti učinka
Upravljanje
(20)
• Monitoring
• Prepreke za sprovođenje programa
• Sprovođenje prema planu
• Poboljšanje efektivnosti ili uštede budžetskih sredstava
Rezultati i odgovornost
(50)
• Nezavisna evaluacija programa
• Rezultati
• Korišćenje rezultata evaluacije
Kriterijumi za pregled programa
Pregledom programa pokušava se uspostavi veza između rezultata i raspodele
budžetskih sredstava. Godišnje smernice za izradu budžeta koje centralni organ za
budžet dostavlja resornim ministarstvima nalažu resornim ministarstvima da računaju
sa najmanje 10% smanjenja budžeta za programe koji su od strane SABP-a ocenjeni
kao “neučinkoviti”.
19
20. Australija
20
Australija koristi različite oblike evaluacije programa u zavisnosti od prirode
teme koja je predmet rasprave:
Pregled cena: fokus je na ekonomskoj efektivnosti aktivnosti za postizanje
izlaznih rezultata agencije i ceni tih aktivnosti
Specijalističke evaluacije visokog nivoa: obično ih sprovode nezavisna tela
(konsultanti, akademici, i slično) radi ocene uticaja koji programi/izlazni
rezultati imaju na krajnje rezultate i doprinosa ostvarenju ciljeva vlade
Ciklične evaluacije: (u proseku svake tri godine) ispituje se da li su izlazni
rezultati i programi još uvek adekvatni nameni za koju su u početku bili
kreirani.
Interne evaluacije agencije: obično se sprovode kako bi se ispitalo da li su
monitoring i ključni indikatori učinka za određeni program još uvek na
mestu i da li su na pravi način usklađeni sa aktivnostima pružanja usluga i
izlaznim rezultatima.
Nije bilo pokušaja da se upostavi jedinstven onlajn IT sistem monitoringa koji bi
na centralnom nivou obuhvatio sve podatke koji se tiču svih agencija.
21. Zaključci
• Evaluacija programa je suštinska ali često i najslabija karika kod
budžetiranja rema učinku
• Monitoring i evaluaciju treba vršiti ex ante i ex post (prethodno i
naknadno).
• Uključen je veliki broj alata i aktera – ne postoji alat koji bi samostalno
bio dovoljno učinkovit
• Samoevaluacija koju vrše menadžeri programa je važna za donošenje
pravovremeneih odlika o korekcijama pravca
• Centralni nadzor može biti učinkovit za održavanje fokusa na ciljevima
politike i obezbeđivanje ažurnosti
• Poželjno je vršiti periodičan pregled svih programa
• Spoljnu reviziju je možda neophodno prilagoditi kako bi postala
učinkovita za pregled programa
• Dubinska evaluacija je potrebna za otkrivanje razloga za slab učinak
programa
• Odluke se generalno moraju donositi sa nesavršenim informacijama –
izbegavati “paralizu od analiza”
• Resursi su ograničeni – dubinske preglede treba vršiti periodično
• I dalje je problem obezbediti da evaluacija dovede do akcije
22. Posledice slabog učinka
Više
● Monitoring, rešavanje
problema i podrška
● Upravljanje
intervencijama
● Objavljivanje i tablice
za rangiranje na
osnovu različitih
indikatora
● Budžetski podsticaji i
sankcije
● Podsticaji za zaposlene
i sankcije
Kredibilnost
?
Učinkovitost
?
Manje
-Eliminacija programa
- Intenzivan monitoring
-Smanjivanje budžeta
-Plate visokih zvaničnika
-Smanjene mogućnosti za
napredovanje u karijeri
*gotovo nikad *retko *ponekad *često *gotovo uvek *bez odgovora
Posledice slabog učinka (izvan OECD-a)